[ Izvor: Beta ]

VRHOVNI SUDIJA

Ejmi Koni Beret položila zakletvu

Senat SAD, duboko podijeljen po partijskoj liniji, potvrdio je sinoć Ejmi Koni Beret za sudiju Vrhovnog suda sa 52 glasa za i 48 protiv.

Beret je treći sudija u devetočlanom sudu koju je nominovao predsjednik Donald Tramp i značajno pomjera ideološki balans prema konzervativnoj većini tog tijela od 6 prema 3, prenosi Glas Amerike.

Republikanska senatorka Suzan Kolins iz Mejna jedina se pridružila svim demokratama u Senatu glasajući protiv nominacije sudije Beret. Kolins je izjavila da ne može da glasa za potvrdu Beret, imajući u vidu koliko su blizu sljedeći predsjednički izbori.

U proteklih 150 godina nijedan drugi sudija Vrhovnog suda do sada nije potvrđen a da nije osvojio nijedan glas manjinske stranke, navodi agencija Asošiejted pres.

Trampova kandidatkinja koja je popunila mesto upražnjeno smrću liberalne ikone Rut Bejder Ginzberg potencijalno otvara novu eru presuda o abortusu, Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (poznatiji kao Obamaker), pa čak i izborima.

Beret je poslije potvrde u Senatu položila zakletvu pred sudijom Vrhovnog suda Klarensom Tomasom na ceremoniji u Bijeloj kući.

"Ovo je dan od ogromnog značaja za Ameriku", izjavio je Tramp na ceremoniji polaganja zakletve, kojoj je prisustvovalo oko 200 zvanica.

Beret će moći da učestvuje u radu suda pošto položi i pravnu zakletvu pred predsjedavajućim sudijom Džonom Robertsom u sudu danas.

Ona je okupljenima rekla da je kroz "rigorozni proces potvrde" naučila da je "posao sudije da se odupre svojim političkim preferencama". Obećala je da će raditi posao "bez straha i bez pristrasnosti".

Proslava polaganja zakletve u Bijeloj kući održana je mjesec dana poslije sličnog događaja, na kojem je Tramp formalno proglasio sudiju Beret za svoju kandidatkinju za Vrhovni sud. Vjeruje se da je na tom skupu više zvaničnika zaraženo kovidom 19, a nekoliko dana kasnije od korona virusa je obolio i sam predsjednik Tramp.

Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer ocijenio je da je republikanska većina "uništila svoj kredibilitet" glasanjem tako blizu izbornog dana, nakon što je mjesecima blokirala kandidata demokratskog predsjednika Baraka Obame u izbornoj godini 2016.

Demokrate su tvrdile da je odluka o novom sudiji Vrhovnog suda trebalo da se prepusti kandidatu koji pobijedi na predsjedničkim izborima 3. novembra, što je stav koji su republikanci zastupali kada je mjesto u sudu upražnjeno početkom 2016. koja je bila izborna godina.

Republikanci u Senatu tada su odbili i da stave na razmatranje nominaciju sudije Merika Garlanda, koga je predsjednik Barak Obama predložio za sudiju Vrhovnog suda.

"Senat radi pravu stvar", izjavio je lider senatske većine Mič Mekonel u nedjelju, dok je senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren, demokrata, nazvala glasanje "nelegitimnim" i "posljednjim trzajem očajne stranke".