RSE [ Objavio: O.Z. ]

NEJASNA BUDUĆNOST

Kako će Putinov Ustav promijeniti Rusiju?

Pretposljednjeg dana cjelonedeljnog glasanja o jednom od najvećih projekata 20-godišnje vladavine Vladimira Putina – promjeni Ustava koja mu donosi mogućnost da se kandiduje za još dva mandata u Kremlju, ruski lider se direktno obratio glasačima preko televizijskih ekrana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

"Glasamo ne samo za ustavne promjene", rekao je on ispred novootkrivenog spomenika sovjetskim vojnicima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu. "Glasamo za zemlju u kojoj želimo da živimo".

U trominutnom govoru Putin je dva puta ponovio da će promjene biti validne samo ako većina glasa za njih. Propustio da spomene klauzulu koja mu omogućava da zaobiđe ograničenje broja mandata i potencijalno ostane predsjednik do 2036. godine.

Govor 30. juna bio je prvi od mnogih nedavnih Putinovih televizijskih obraćanja u kojem se potpuno fokusirao na ustavne promjene i možda njegova posljednja prilika da poveća izlaznost pred posljednji dana glasanja 1. jula. Glasanje koje su kritičari napali kao besramno grabljenje vlasti, bojkotovao je veliki dio opozicije, dok su promjene stručnjaci za ustav kritikovali kao protivrječne.

"Ustavni amandmani služe Putinovim kratkoročnim političkim ciljevima, omogućavajući mu da izbjegne status hromog patka", rekao je za RSE Vilijam Pomeranc, stručnjak za rusko pravo i zamjenik direktora Kenan instituta u Vilson centru. "Čini se da je pokretačka snaga zadržavanje vlasti, nasuprot nekom dalekosežnom istorijskom nasljeđu".

Gurajući svoju verziju ustava, Putin – koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999. godine – slijedi dugu tradiciju. Rusija i SSSR su prošli kroz sedam ustava u 20. vijeku. Izmjene osnovnog zakonskog akta pravljenje su pod sovjetskim liderima Vladimirom Lenjinom, Josifom Staljinom i Leonidom Brežnjevim, i opet pod Borisom Jeljcinom, prvim predsjednikom Rusije posle kolapsa Sovjetskog Saveza 1991.

"Stvaranjem u suštini novog Ustava on će postati neka vrsta oca osnivača", rekla je politikološkinja iz Moskve Jekaterina Šulman za Putina, koji je još 2018. godine ponosno isticao da nikada nije mijenjao Ustav.

Ideje unijete u Putinovu reformu Ustava, međutim, predstavljaju konzervativni zaokret u odnosu na prvi ruski postsovjetski Ustav iz 1993. godine. Od početka svog trećeg predsjedničkog mandata 2012. godine, Putin je prikazivao sebe kao čvrstog branitelja, kako on kaže, ruskih "tradicionalnih vrijednosti", uključujući protivljenje gej brakovima, zastupanje ruskih pravoslavnih vjerovanja i odbacivanje zapadnog liberalizma i kao političkog modela i kao društvene osnove.

"Očuvanje neizvesnosti"

Ti stavovi su odraženi u paketu amandmana koji obuhvataju više od 200 promjena – u rasponu od klauzula koje u suštini onemogućavaju legalizaciju istopolnih brakova do odredbe koja obavezuje Rusiju da se usprotivi svim pokušajima "falsifikovanja" svoje istorije. Vjeru u Boga čuvaju kao središnju vrijednost koju su današnjim Rusima zavještali njihovi preci i podižu status etničke ruske većine time što se ruski označava kao "jezik državotvornog naroda" u, kako je sam Putin ranije isticao, ogromnoj multietničkoj zemlji s mnogo jezika.

Te i druge predložene promjene isticane su u besomučnoj kampanji državne televizije i prokremaljskih društvenih medija za promovisanje plebiscita, od izrazito homofobičnog spota do uličnih bilborda s nasmijanim slavenskim parovima s decom i sloganima o odbrani "porodičnih vrijednosti".

"Priličan broj ideja koje su krajem 90-ih i početkom 2000-ih djelovale kao marginalne i čak ekstremističke, sada su zvanično mejnstrim", rekla je Šulman.

Mimo naznačavanja konzervativnog kursa Rusije, amandmani Putinu pružaju priliku da se nastave nagađanja o njegovim političkim planovima, dok mu istovremeno otvaraju sasvim direktan put ka produžetku ostanka na vlasti koji je inače bio blokiran postojećem Ustavom. Promjene mu omogućavaju da se kandiduje za još dva mandata, a ograničavaju ovlašćenja njegovog eventualnog nasljednika. One daju Putinu imunitet od krivičnog gonjenja kada se povuče i ostavljaju otvoreno mjesto, ako to želi, u nedavno rekonstruisanom Državnom savjetu – tijelu koje može biti oblikovano budućim zakonima da mu se pruži nastavak uticaja.

"Ideja nije bila da se stvori izvjesnost, već da se očuva neizvjesnost", rekla je Šulman.