[ Beta ]

70. GODINA ALIJANSE

Tenzije uoči NATO rođendana

Sjevernoatlantski savez na samitu kod Londona obilježava 70. rođendan, ali bi se proslava mogla pretvoriti u prikaz nejedinstva u NATO sa tenzijama među liderima i sukobljenim shvatanjima šta su najveći izazovi zapadne vojne alijanse, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Ispod rođendanskog raspoloženja, tenzije će ključati dok transatlantska vojna zajednica obilježava 70 godina postojanja na skupu u blizini Londona 3. i 4. decembra, ocjenjuje Rojters.

Žalbe američkog predsjednika Donalda Trampa da mora da "subvencioniše" Evropu primorale su članice da povećaju svoje doprinose, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron prošlog mjeseca podigao prašinu rekavši da je NATO "moždano mrtav" i predložio "strateški odnos" s Rusijom.

Na samitu saveza treba očekivati užarenu debatu i oko prijetnji Turske da će glasati protiv odbrambenog plana za baltičke države i Poljsku, ako NATO ne proglasiti kurdske snage - Jedinice narodne odbrane (YPG) teroristima, što nije vjerovatno budući da su YPG pomogle u pobijedi nad ekstremističkom organizacijom Islamska država.

Partneri u NATO su suočeni sa teškim i urgentnim pitanjima koje treba riješiti i koja će se pojaviti na samitu kod Londona, ali nije jasno da li će biti riješena ni na izbliza odlučan način, ocjenjuje Gardijan u uredničkom uvodniku.

NATO je suočen sa neizvesnošću kada je reč o obavezivanju Trampa prema alijansi. To pokazuje, kako ističe Gardijan, oduka SAD o povlačenju sa sjevera Sirije, da dozvoli Turskoj, takođe članici NATO-a, da izvrši invaziju. Ali neizvjesnosti oko razmišljanja SAD o alijansi bilo je i prije Trampa, pošto su i njegovi prethodnici Džordž Buš i Barak Obama, bili nestrpljivi s alijansom, posebno oko dijeljenja troškova.

Francuski predsjednik je sa pravom istakao još veći izazov kada je reagovanje NATO u vezi sa Sirijom nazvao "moždanom smrću" i sugerisao da su potrebne "nove alijanse i novi načini saradnje" protiv prijetnje od terorizma, ocjenjuje Gardijan, ukazujući da je Makronov komentar podstakao raspravu s istočnim članicama koje kao glavnu prijetnju vide Rusiju, a ne terorizam.

Napad na londonskom mostu prošle nedjelje će nesumnjivo ojačati vjerovanje nekih članica NATO da je terorizam, a ne Rusija, jedni zajednički neprijatelj alijanse, ali bi to bila greška, ocjenjuje spoljnopolitička urednica britanske televizije Skaj Debra Hejns.

Iako članice treba da reaguju na prijetnje koje predstavljaju terorističke organizacije, poput Islamske države ili Al-Kaide, to nije egzistencijalna prijetnja po evropski način života i slobode, ističe urednica Skaja dodajući da napori država kao što je Rusija u kršenju međunarodnih pravila, podrivanju demokratskih vlada i eksploatisanju podjela u društvu predstavljaju daleko podmukliju opasnost po bezbjednost saveznika.

Oba izazova – Rusija i terorizam – treba da budu dio fokusa NATO za budućnost, kao i niz drugih pitanja, poput klimatskih promjena, migracija i kako se postaviti prema Kini koja će postati najveća svjetska privreda u narednih pet godina. Očekuje se da će ta pitanja biti na dnevnom redu lidera NATO u Londonu, ukazuje Hejns.

Okupljanje osmišljeno kao proslava jednog od najvažnijih svjetskih vojnih saveza rizikuje da postane predstava nejedinstva – i to ovog puta ne zato što je Tramp nešto rekao ili uradio, ističe Blumberg.

Lideri NATO će ove nedjelje morati da brinu o druga dva predsjednika – Makronu i turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu koji je uznemirio članice saveza odlukom da pošalje trupe u Siriju i kupi ruski antiraketni sistem, ukazuje Blumberg, dodajući da je situacija pogoršana javnim razmjenama uvreda dva predsjednika.

Tri značajne članice alijanse – SAD, Francuska i Turska – na samit donose suprotstavljene programe, zbog čega bi okupljanje moglo da pojača zabrinutost o budućnosti NATO, umjesto da se slavi, kako zvaničnici i lideri saveza redovno kažu, najuspješnije vojno grupisanje u istoriji.

Zvaničnik SAD je rekao da će Tramp željeti da prioritet bude uključenje NATO u suzbijanje sve većeg uticaja Kine. On je rekao da će Tramp takođe pritisnuti saveznike da povećaju odbrambenu potrošnju i da isključe kineske kompanije iz izgradnje 5G mreža. S druge strane, Makron želi da terorizam, a ne Kina, bude prioritet alijanse. Povrh toga, Ankara želi da se prihvate turski ciljevi na sjeveru Sirije, između ostalog da se kurdske snage klasifikuju kao teroristička prijetnja.

Članice alijanse povećale su izdvajanja za odbranu, a NATO i dalje privlači nove države - Sjeverna Makedonija će povećati broj lidera na 30, dok ih je u vrijeme pada Berlinskog zida bilo 15.

Ovakve uspjehe, međutim, ocjenjuje Blumberg, nadglasavaju javne rasprave o tome na šta NATO treba da se fokusira i za šta treba da se zalaže. U pokušaju da obuzda debatu, Njemačka je predložila formiranje ekspertske grupe koja bi sastavila izvještaj o budućem političkom obliku alijanse.