PAPA U JAPANU

"Svjetski lideri da se odreknu nuklearnog oružja"

Papa Franjo danas je od svjetskih lidera zatražio da se odreknu nuklearnog oružja i da odbace hladnoratovsku doktrinu odvraćanja, rekavši da gomilanje nuklearnog oružja umanjuje bezbjednost, traći novac i prijeti čovječanstvu.

On je osudio okončavanje sporazuma o kontroli naoružanja tokom svoje posjete Nagasakiju, gradu koji je bio žrtva drugog atomskog bombardovanja 1945. 

Nakon što je položio vijenac i pomolio se u podnožju spomenika žrtvama atomske bombe, papa je rekao da je to mjesto podsjetnik na "bol i užase koje su ljudska bića sposobna da nanesu jedna drugima".

"Uvjeren da je svijet bez nuklearnog oružja moguć i neophodan, tražim od političkih vođa da ne zaborave da nas to oružje ne može zaštititi od trenutnih prijetnji nacionalnoj i međunarodnoj bezbednosti", naveo je poglavar Rimokatoličke crkve.

Franja je Nagasaki, a zatim i Hirošimu, posjetio na početku trodnevne posjete Japanu, namijenjene isticanju poziva na globalnu zabranu atomskog oružja. Stoga je Nagasaki bio idealno mjesto za početak posjete, ne samo kao žrtva nuklearnog oružja već i kao mjesto gde je započelo hrišćanstvo u Japanu.

Vatikan je bio među prvim državama koje su potpisale i ratifikovale pakt UN o zabrani nuklearnog oružja, a sam Franjo je načinio korak dalje od svih svojih prethodnika tvrdnjom da je ne samo korišćenje već i samo posjedovanje nuklearnog oružja "za osudu".

Iako danas nije ponovio tu osudu iz 2017, izneo je sličan zaključak.

"Jedna od najdubljih želja ljudskog srca je ona za sigurnošću, mirom i stabilnošću. Posedovanje nuklearnog i drugog oružja masovnog uništenja nije odgovor na tu želju. Naprotiv, ono je uvek onemogućava", rekao je papa.

Amerikanci su prvu atomsku bombu bacili na Hirošimu, 6. avgusta 1945, pri čemu je stradalo 140.000 ljudi. Tri dana kasnije je oko 74.000 ljudi poginulo kada je bomb bačena na Nagasaki. Mnogi koji su preživjeli atomsko bombardovanje su trpjeli dugoročne posljedice radijacije i dobili razne vrste kancera.

Japanci koji su došli da vide papu bili su zahvalni na njegovoj poruci.

"Mislim da je on osoba koja bez zadrške može da pošalje poruku mira", rekao je Negoro Fumijo, 62-ogodišnji hrišćanin iz Osake.

Fumijo je bio jedan od oko 35.000 ljudi koji su satima čekali da papa održi misu na bejzbol stadionu u Nagasakiju. Na oltaru se nalazila i statua Bogorodice, spašena iz katedrale uništene atomskom eksplozijom.

Papa je u Nagasakiju takođe odao poštu hrišćanskim misionarima i mučenicima vjekovima nakon što je misionar, a sada i svetac, Fransisko Ksavijer donio hrišćanstvo u Japan 1549. 

Papa je položio vijenac i na spomenik 26 mučenika iz Nagasakija, koji su 1597. razapeti na krstove. To je bio početak dvovjekovnog progona hrišćana u Japanu.

Hrišćanstvo su u tom periodu očuvali takozvani "Skriveni hrišćani", ispovjedajući vjeru u ilegali.