- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
25. 09. 2019.
10:04 >> 10:02
1
GENERALNA SKUPŠTINA
Džonson u UN o tehnologiji ali ne i o Bregzitu
Britanski premijer Boris Džonson obratio se Generalnoj skupštini UN a govorio je o "terminatorima iz budućnosti", "zastrašujućim pilićima bez udova", "frižideru koji pišti kad hoće još sira" i gradovima koji "izgledaju kao ciriške apoteke".
U Džonsonovom obraćanju nije bilo Bregzita, osim u jednoj šali, sudske presude da nije radio po zakonu kada je suspendovao parlament, politike za koju se tvrdi da prijeti njegovoj funkciji i podriva njegov uticaj kao britanskog lidera.
Mnogi nijesu znali šta da očekuju od Džonsona pošto je britanski Vrhovni sud samo par sati prije njegovog govora odlučio da njegove poteze proglasi nezakonitim.
Međutim, može se reći da je samo mali broj ljudi očekivao ono što je Džonson dramatično i energično iznio - mnoštvo upozorenja na štetu koju tehnologija može nanijeti ako se pogrešno koristi i prednosti koje ona može donijeti čovječanstvu uz ispravnu upotrebu.
Džonson je naveo da je optimista u pogledu budućnosti tehnologije, pod uslovom da čovječanstvo nađe "pravi balans između slobode i kontrole".
Prva od potencijalnih budućnosti u Džonsonovom govoru je izrazito distopijska, tu tehnologija prožima apsolutno sve pore ljudskog života i to ne na dobar način. Digitalni asistenti se prave da primaju naređenja ali zapravo prate ljude i djeluju protiv njihovih interesa, kompjuteri odlučuju šta će čovjek dobiti, gdje može da ide, ko će da bude.
"Možete čuvati tajne od prijatelja, od roditelja, od djece, od ljekara, čak i od ličnog trenera, ali je potrebno veoma mnogo da se misli sakriju od Gugla. A ako je to danas tako, u budućnosti možda ne bude mjesta za skrivanje", naveo je britanski premijer.
Takvo stanje, prema Džonsonu, uopšte nije dobro.
"Mogu li se algoritmima povjeriti naši životi i nadanja? Jesmo li osuđeni na hladnu budućnost gdje kompjuteri govore 'da' ili 'ne'? Kako molite algoritam? Kako ga navedete da vidi olakšavajuće okolnosti? Moramo naći pravi balans između slobode i kontrole", naveo je Džonson.
Britanski premijer je u govoru samo jednom pomenuo Bregzit, i to kada je naveo grčki mit o Prometeju, kog je Zevs vezao za stijenu i osudio ga da mu orao svakog dana jede jetru.
"I to se nastavljalo zauvijek. Otprilike takvo bi bilo iskustvo Bregzita u Velikoj Britaniji, da je bilo onako kako su neki poslanici htjeli", rekao je on.
Ipak, kako je naveo, uz ispravan pristup, pristup "slobode, otvorenosti i pluralizma", i garancija da će se takvi glasovi glasno čuti "u tijelima koja pišu propise", čovječanstvo može da se otisne u svijetlu tehnološku budućnost.
Odmah poslije govora, Džonson je napustio Njujork i odletio u Veliku Britaniju gdje ga očekuju rukovođenje političkim posljedicama odluke Vrhovnog suda i pozivi da podnese ostavku.
Коментари1
Остави коментар