[ Izvor: Blic, Objavio: I. P. ]

SATJERAN U ĆOŠAK

Šta ako Džonson odbije da traži odgađanje Bregzita?

Boris Džonson nije mogao da bude jasniji kada je rekao da bi radije bio "mrtav u jarku" nego tražio odlaganje Bregzita.

Ali kada zakon o pomjeranju izlaska zemlje iz EU u ponjedeljak prođe sve pravne peripetije i postane zvaničan, Džonson će morati to da uradi.

Mnogi Britanci vjeruju da će premijer radije podnijeti ostavku nego odustati od svog "sve ili ništa" stava prema Bregzitu.

Međutim, ako želi da ostane u Dauning stritu i istovremeno održi svoje obećanje da će izvesti zemlju iz EU do 31. oktobra, sa ili bez sporazuma, on će morati svjesno da prekrši zakon, što je nevjervatno za nekoga na njegovoj poziciji.

Poslanici se vraćaju u parlament 14. oktobra, a opozicija ima većinu da glasanjem o nepovjerenju zbaci Džonsona ukoliko prekrši zakon.

Oni bi tada imali dvije nedjelje da formiraju alternativnu vladu, a to bi im čak omogućilo da pošalju svog predstavnika u Brisel.

Da li će doći do odlaganja Bregzita ako Džonson podnese ostavku?

Da, ako Džonson podnese ostavku poslanici imaju dvije nedjelje da formiraju vladu koja će imati većinu u Donjem domu i procedura bi bila potpuno ista kao prilikom zbacivanja nakon glasanja o nepovjerenju.

Čak iako ne uspiju da formiraju vladu, već dođe do izbora, Bregzit bi bio odložen prema novom zakonu.

Može li Džonson da nađe rješenje?

Prije nego što dođe do bilo kog od ovih scenarija, vlada će pokušati da nađe rješenje.

Spekuliše se da bi Džonson mogao da načelno odbije da ode u Brisel, ali da umjesto njega pošalje nekog visokog zvaničnika, mada bi zbog toga, kako se smatra, izgubio kredibilitet.

Takav potez, takođe, ne bi bio dobro prihvaćen kod tvrdokornih pristalica Bregzita, pa bi torijevci rizikovali da ih stranka Brezgit počisti na sljedećim izborima.

U svakom slučaju, bilo kakvo kršenje zakona sa Džonsonove strane imaće srazmjerne posljedice, pa je ostavka vjerovatnija opcija.