[ Objavio: O.Z. ]

SPAŠAVAJU KUĆE I USJEVE

Neke porodice u Amazoniji izgubile sve

U protekle dvije sedmice, Zonalia Santos i njene komšije provode dane pokušavajući da spase svoje kuće i usjeve od velikih šumskih požara u zapadnoj brazilskoj državi Rondoniji.

Santos živi u naselju sa još 35 drugih porodica i iako su uspjeli da spasu svoje domove, ona kaže Al Džaziri „da je vatra dotakla gotovo sve drugo“.

„Proveli smo cijeli dan sami se boreći protiv požara, ali je progutao pašnjake, grmlje, usjeve kakaa, stabla, orašaste plodove i akai bobice“, kaže ona. Santos i njena porodica zavise od uzgoja kakaa od kojeg proizvode čokoladu, od čega zarade oko 100 dolara mjesečno. Ona kaže da su imali sreće jer požar nije stigao do njihovih usjeva, ali „neke su porodice izgubile sve“.

„Šteta je nepopravljiva. U jednom trenutku, kada smo gasili požar, počeli smo da plačemo jer je tako tužno da to što tako brižljivo štitimo vidimo kako ga požar uništava“, kaže ona.

U sjevernim i zapadnim regijama Brazila došlo je do povećanja u broju požara za 83 odsto u prvih osam mjeseci 2019. u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema brazilskom centru za istraživanje svemira INPE-u. Njegov satelitski sistem je detektovao 72 843 požara u regiji ove godine. Države Amazonas, Rondonia, Akre, Para i Mato Groso do Sul su među najpogođenijim, i većina požara se dešava unutar amazonske kišne šume. Za samo sedmicu dana, detektovano je 9.507 novih požara u najvećoj kišnoj šumi na svijetu, koju obično nazivaju „pluća planete“.

Gusti oblak dima kretao se preko kontinenta, zbog čega su otkazani letovi i mnogi ljudi hospitalizovani zbog respiratornih problema. Stanovnici Sao Paola su se iznenadili kada su vidjeli da nebo usred dana postaje mračno, iako je ovaj grad od početnog mjesta požara udaljen 2.500 km. Država Amazonas je proglasila vanredno stanje u svom glavnom gradu Manausu 9. avgusta, a država Akre, koja graniči s Peruom, takođe je na snagu stavila ekološku uzbunu 16. avgusta.

Hiljade ljudi su na internetu koristile hešteg #PrayForAmazonia (molite se za Amazoniju) da osude požare, koji su, kako mnogi kažu, posljedica antiekoloških politika predsjednika Žaira Bolsonara.

Početak požara

U srijedu je Bolsonaro odgovorio na tvrdnje da je on „zapalio Amazon“, primijetivši da država prolazi kroz sušnu sezonu i tvrdeći da su požare „mogle podmetnuti nevladine organizacije“ da oštete njegovu administraciju, što je optužba koju su ekološke grupe odbacile. Dan kasnije je pokušao da pojasni svoje izjave, rekavši kako ne tvrdi da su nevladine organizacije podmetnule požare, on je samo u to posumnjao, i da njegova vlada nema resursa da se bori protiv požara.

Rikardo Sales, ministar okoline, na Tviteru je rekao da „suvo vrijeme, vjetar i vrućina uzrokuju povećanje požara širom države“.

Istraživači iz INPE-a su, međutim, odbacili vladinu tvrdnju, rekavši da ovogodišnji suvi uslovi u Amazonu nijesu „nenormalni“ i ne treba ih kriviti za enormne požare.

„Sušna sezona kreira povoljne uslove za upotrebu i širenje požara, ali požar počinje ljudskim djelovanje, bilo namjerno ili slučajno“, rekao je Alberto Seter istraživač iz INPE-a za novinsku agenciju Rojters.

Ane Alenkar, direktorica naučnog odjeljenja u Amazonskom ekološkom istraživačkom institutu (IPAM), kaže Al Džaziri da je rekordno velik broj požara zapravo povezan sa sve većom deforestacijom.

„Trenutno se ne dešava ekstremna suša, ovo je sasvim normalna sušna sezona. Drugačije je to da je deforestacija intenzivnija i to uzrokuje veći broj požara jer je šuma osjetljivija, rascjepkana i ranjiva“, kaže ona.

Prema brazilskom listu "Folha do Progresso", požari su počeli 10. avgusta kada je udruženje farmera u državi Para najavilo tzv. „dan požara“. Ideja je, prema ovom listu, bila da se koordinira broj istovremenih požara da se pokaže Bolsonaru „da su spremni da rade“. Tog dana je INPE registrovao 124 nova požara, a naredni dan još 203.

Javni tužitelj u državi Para je otvorio istragu ovog incidenta.