[ Mina; Objavila: M.M ]

TOPLOTNI TALAS

Temperaturni rekordi u Njemačkoj, Belgiji i Britaniji

Mnoge zemlje Evrope ovog ljeta je drugi put pogodio snažan toplotni talas, a u nekim zemljama zabilježene su rekordne temperature.

U Njemačkoj, Belgiji i Britaniji danas su postavljeni novi temperaturni rekordi izazvani toplotnim talasom koji je zahvatio veliki dio zapadne Evrope.

Njemačka meteorološka služba saopštila je da je danas postavljen novi temperaturni rekord od 41,5 stepeni Celzijusovih.

Meteorološka služba Njemačke navela je da je rekordna temperatura zabilježena u gradu Lingen, i da se očekuje da će biti čak i viša kasnije poslijepodne, prenosi AP.

I u Belgiji je zabilježen nacionalni temperaturni rekord od 40,6 stepeni na sjeveroistoku zemlje.

Šef prognostičke službe u Kraljevskom meteorološkom institutu, Dejvid Dehenau, kazao je da je rekordna temperatura zabilježena u Klajne Brogelu.

U Belgiji je prethodno juče izmjereno rekordnih 40,2 stepena Celzijusovih u blizini Angleura.

Talas vrućine je došao s područja Sjeverne Afrike, a pogodio je i Francusku i Veliku Britaniju.

Prema najnovijim procjenama meteorologa, u Londonu će temperatura dostići 39 stepeni, što bi bila najviša temperatura izmjerena u istoriji. Prosječna ljetnja temperatura u britanskom glavnom gradu je 23 stepena.

U glavnom gradu Francuske Parizu i na sjeveru zemlje izdat je "crveni alarm", a očekuje se da će temperature premašiti 40 stepeni. Francuski mediji prenose da je do sada zbog vrućina preminulo pet osoba.

Austrija se takođe suočava s jednim od najtoplijih ljeta u posljednjih 253 godina otkako se zvanično mjere temperature vazduha u toj zemlji, a očekuje se da bi u četvrtak u zapadnim dijelovima zemlje temperature mogli dostići 38 stepeni.

U Italiji su takođe zabilježene velike vrućine, a u nekim gradovima je izdat crveni alarm jer se očekuje da temperature dostignu 40 stepeni.

Osim u ovim zemljama, toplotni rekordi su oboreni i u Češkoj, Slovačkoj, Andori, Luksemburgu i Poljskoj.

Istraživanja pokazuju da će se ovakve vrućine redovno dešavati svake druge godine, prvenstveno zbog klimatskih promjena. Podaci koji datiraju iz kasnog 19. vijeka, pokazuju da je prosječna temperatura Zemljine površine od industrijalizacije porasla za oko jedan stepen.