- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
28. 05. 2019. 21:08 >> 21:07
SUPROSTAVLJENI STAVOVI
Francuska i Njemačka različito o Junkerovom nasljedniku
Francuska i Njemačka danas su imale suprotne stavove oko toga ko treba da bude novi predsjednik Evropske komisije (EK), poslije izbora za Evropski parlament koji su promijenili političku mapu Evrope.
Pred početak vanrednog, neformalnog samita EU u Briselu, predsjednik Francuske Emanuel Makron praktično je isključio mogućnost da njemački konzervativni političar Manfred Veber zamijeni Žan-Klod Junkera na čelu EK.
Junkerov mandat ističe 31. oktobra, a lideri zemalja EU okupljaju se večeras u Briselu da razgovaraju o njegovom nasljedniku.
Makron je novinarima rekao da bi njegov izbor za predsjednika bio neko ko ima "iskustvo ili u svojoj zemlji ili u Evropi koje mu omogućava da ima kredibilitet".
Takav stav djeluje kao udarac na Vebera (46) koji nikada nije bio u vladi ili u instituciji kao što je EK. On je od 2014. godine predvodio Evropsku narodnu partiju (EPP), najveću grupu u Evropskom parlamentu.
Makron je kazao i da bi evropska komesarka za pitanja konkurencije, Dankinja Margret Vestager bila prikladna zamjena za Junkera, kao i Francuz Mišel Barnije, glavni pregovarač EU za Bregzit.
S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel nastavlja da podržava Vebera.
"Kao članica EPP-a, ja ću naravno nastaviti da radim na podršci Manfredu Veberu", kazala je Merkel.
I EPP i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) osvojili su na prošlonedjeljnim izborima za EP manje mandata u odnosu na izbore 2014. godine, pošto su se birači, zabrinuti zbog klimatskih promjena, migracija i bezbjednosti, u većoj mjeri okrenuli zelenima, liberalima i krajnje desnim partijama.
Rezultat toga je da trenutno nije jasno kakva većina će biti formirana u Evropskom parlamentu kada se novoizabrani poslanici okupe u julu.
Коментари0
Остави коментар