- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
30. 03. 2019. 11:50 >> 11:15
TRAŽI SE NAZIV
U Japanu završava jedna i počinje druga era
Abdikcija japanskog cara Akihita 30. aprila, za Japan će doslovno označiti kraj jednog doba - Heiseija, i već se mjesecima u tajnosti razgovara kako nazvati novo. U Japanu je to sve samo ne proceduralno pitanje, jer naziv novog doba ima opipljive posljedice na svakodnevni život Japanaca i nacije.
Japan je jedina zemlja na svijetu koja još koristi imperijalni kalendar. U najvećem dijelu svijeta je 2019. godina, ali u Japanu je Heisei 31., odnosno 31. godina Akihitove vladavine.
Iako se u Japanu koristi i gregorijanski kalendar, carski datumi nalaze se na vladinim dokumentima, novinama i na komercijalnim kalendarima.
Od uspostavljanja takvog sistema računanja vremena u sedmom vijeku, Japan je imao gotovo 250 doba.
Abdikacija cara
Carevi su u prošlosti znali da resetuju kalendar tokom svoje vladavine, nakon prirodnih katastrofa i kriza. Ali u novijoj istoriji, doba traju cijelu monarhovu vladavinu.
Obično se ime novog doba objavi neposredno nakon careve smrti. Tako je 1989. godine kada je umro car Hirohito u Japanu bila 64. godina Šove, kako je nazvana njegova vladavina. Preko noći je tako započelo doba Heisei.
Ovoga puta situacija je drugačija. Ahikito, 125. japanski car, poželio je da abdicira zbog poznih godina i narušenog zdravlja. Pošto se to u Japanu nikada nije dogodilo, morao je da bude usvojen poseban zakon koji je caru omogućio da tron za života ustupi sinu.
Princ Naruhito stupiće na Prijesto Hrizantema 1. maja. Naziv njegovog doba biće objavljen u ponedjeljak, 30 dana uoči krunisanja, a nagađanja kakvo će ime biti traju već mjesecima.
Između ostalih, posebno su za to zainteresirani proizvođači kalendara, koji već pripremaju proizvode za 2020. godinu.
Nova carska era biće prva nakon IT revolucije, pa se za tranziciju priprema i tehnološki sektor.
To je pokrenulo poređenja sa bagom 'Y2K' koji se očekivao dolaskom 2000. godine. Stručnjaci su tada strahovali od tehnološke apokalipse, strahujući da računari neće shvatiti novi datum.
"Ne možemo tačno da predvidimo šta će se dogoditi", rekao je prije nekoliko mjeseci portparol Microsofta za Japan Kazunori Ishi, ali je dodao i da su bilo kakve komplikacije 'malo vjerovatne'.
Težak izazov
Odluka cara da abdicira pružila je stručnjacima vremena za razmišljanje o biranju novog imena, što je inače moguće jedino ako se zna da je car na umoru.
Taj zadatak pada na vladu, a ne na carski dvor. Kao i u ostalim stvarima koji se tiču carske porodice, i to je pitanje obavijeno tajnom.
Izazov nije jednostavan jer stručnjaci moraju zadovoljiti stroge uslove. Ime ere mora imati dva simbola japanskog pisma, biti lako za čitanje i pisanje i ne može biti neko uobičajeno ime.
Novi naziv najvjerojatnije neće početi s prvim slovom neke od prošle četiri ere: Heisei, Showa, Taisho i Meiji.
Pošto se ime svakog doba smatra svetim, svaki naziv koje je ranije odbijen ne može se ponovno predložiti.
Jedan od rijetkih koji je upoznat sa procesom je Junzo Matoba, bivši državni činovnik koji je pomagao u pronalasku novih imena za doba nasljednika cara Hirohita.
"Neki su smatrali da je bezobzirno razmišljati o idućem dobu dok je car još uvijek živ", otkrio je Matoba za AFP. Matoba se savjetovao sa stručnjacima o azijskoj istoriji i književnosti, cijelo vrijeme radeći u tajnosti.
Tri naziva
Potraga je svedena na tri naziva, a kad je Hirohito preminuo 1989. godine, odbor stručnjaka, političara i ministara brzo je prihvatilo Heisei, što znači "biti miroljubiv unutar i izvan države".
Vjeruje se i da sadašnja japanska vlada već duže ima listu naziva, ali usprkos velikom interesu nije željela da otkrije prijedloge.
"Japanci vole da resetuju stvari", zaključuje Matoba.
Коментари0
Остави коментар