[ N1, objavila B.B. ]

PREDLOG NA RAZMATRANJU

Evropski parlament za zabranu šok granata na protestima

Predlog rezolucije kojom se prvenstveno traži zabrana upotrebe sredstava za suzbijanje nereda na protestima, kao što su šok granate, a koje mogu uzrokovati teške povrede, prošao je prvo čitanje u Evropskom parlamentu.

Za predlog rezolucije na zahtjev Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice (GUE/NGL) glasalo je 438 zastupnika, 78 je bilo protiv, uz 87 suzdržanih.

Zastupnici EP-a su u ponedjeljak o tom pitanju održali raspravu na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na protestima "žutih prsluka" u Francuskoj, ali i slična postupanja vlasti u Italiji, Rumuniji, Mađarskoj i Poljskoj.

Osudama policijskog postupanja, posebno u Francuskoj, pridružilo se i Udruženje za ljudska prava Amnesty International, a zabrinutost zbog kršenja prava evropskih građana na demonstriranje, izrazilo je i Vijeće Evrope.

Zastupnici smatraju, kako je na raspravi kazala francuska zastupnica Mari-Kristin Vergiat, da je "krajnje vrijeme da se zabrani upotreba 'nesmrtonosnog smrtonosnog' oružja: šok granata, onih koje proizvode snažan bljesak i zasljepljuju demonstrante, granata koje puštaju neugodan miris, te suzavce.

Radi se uglavnom o granatama koje nose oznaku LBD 40 i GLI F4.

Vergiat je ustvrdila da je brutalni nasrtaj policije na "žute prsluke" u Francuskoj rezultirao "zapanjujućim brojkama": 3.200 povrijeđenih, uključujući 37 maloljetnika i 44 novinara, 175 povreda glave, 17 oka i četiri teško povrijeđene šake i podlaktice demonstranata.

"Nesrazmjerna upotreba policijske sile samo je dovela do eskalacije nasilja", ustvrdila je Vergiat.

"Zatvori u Francuskoj su puni, puno je povrijeđenih i na to moramo ukazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Makrona", kazao je francuski zastupnik Junus Omarje iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice.

Klub zastupnika Zelenih takođe je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na proteste i ocijenio da Evropska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se "očigledno Francuskoj ne drži lekcija" i da se ne proziva zbog "represije" prema demonstrantima.

Hrvatska evroparlamentarka Ruža Tomašić (Europsko konzervativci i reformisti/ECR) kazala da je "miran protest važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu, ali da neki čelnici na to pravo "ne gledaju blagonaklono".

Ocijenila je da prijava protestnog skupa mora biti "brza, jednostavna i besplatna", umjesto da se raznim mjerama i nametima nastoje obeshrabriti građani. Takođe je istakla da "nasilni protesti ne smiju biti opravdanje za nesrazmjernu primjenu sile".

Klub zastupnika Evrope nacija i sloboda (ENF) smatra da je u nezadovoljstvo ljudi u Francuskoj eksplodiralo zbog represivnog poreznog sistema, velikih povećanja troškova života, sve veće nejednakosti u društvu, politike strogih mjera, te masovne nekontrolirane imigracije.

Florian Filipot iz Kluba zastupnika Evrope sloboda i demokratije (EFDD), je kazao da "ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirne proteste dovedeno u pitanje", te da "vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve".

Italijanska zastupnica Barbara Spineli (GUE/NGL) je kazala da postoje jasni dokazi da je upotreba policijske sile u Francuskoj bila "pretjerana i nesrazmjerna".

"Rizik da će protestna gomila biti nasilnička ne smije rezultirati izostankom zaštite ljudskih prava", kazala se Spineli.

Karmenu Vela je u ime Evropske komisije kazao da je, "kada se protest pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagovati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih".

Pokret "žutih prsluka" se počeo rađati, najprije na nivou peticije, a s vremenom je izrastao do velikih razmjera, te se pretvorio u akciju u kojoj je učestvovalo oko 300.000 nezadovoljnika. Od početka mobilizacije "žutih prsluka" krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5.600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1.000 presuda.