- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
30. 11. 2018. 10:21 >> 09:56 1
NAUČNICI ZBUNJENI
Misteriozni potres zaljuljao cijeli svijet
Naučnike zbunjuje zemljotres koji se osjetio po cijelom svijetu. Registrovan je 11. novembra, seizmički talasi trajali su dvadesetak minuta, a epicentar je bio u Indijskom okeanu, blizu francuskog arhipelaga Majot, koji se nalazi između Madagaskara i Mozambika
Potresi na tom području nijesu neuobičajena pojava, ali naučnike je zaintrigirala činjenica da su sejzmički talasi imali nisku frekvenciju i osjećali se širom svijeta, od Novog Zelanda do Kanade. Instrumenti su vibracije zabilježili i na Havajima.
“Nijesam vidio ništa slično“
Osim toga, stručnjacima nije jasno što je uzrokovalo potres ove vrste, da li je posljedica vulkanske aktivnosti ili ga je, možda, pokrenuo udar meteorita.
“Nijesam vidio ništa slično“, rekao je seizmolog Goran Ekstrom sa Univerziteta Kolumbija.
„Priznajem da su talasi jako neobični, ali to ne znači da je potres prouzrokovalo nešto nama sasvim nepoznato i egzotično“, dodao je.
Geolozi širom svijeta podijelili su na društvenim mrežama svoja mjerenja, koja su zabilježila aktivnosti niskih frekvencija. Među prvima je bio Džejmi Gurnej, osnivač biltena Earthquake Bulletin.
Seizmolozima je pogotovo interesantna činjenica da su talasi potresa imali nisku frekvenciju i da, mada su mjerne stanice zabilježile seizmičke talase, tog jutra nije bilo zemljotresa u klasičnom smislu te riječi.
Kako izgleda klasični potres
Potresi obično iz hipocentra počinju da se šire zbijenim longitudinalnim tj. primarnim P-talasima. Kasnije širenje nastavljaju transverzalnim tj. sekundarnim S-talasima, koji su manje zbijeni, sporiji od P-talasa i vibriraju uspravno u odnosu na smjer širenja.
Oba tipa talasa imaju visoke frekvencije.
Tek na kraju dolaze talasi sa niskim frekvencijama, poput onih, uočenih kod arhipelaga Majot. Zbog niske frekvencije mogu, vibrirajući kao neko zvono, nekoliko puta obići cijeli svijet.
Međutim, neobičnim talasima niske frekvencije, koji su 11. novembra vibrirali svijetom, nijesu prethodili primarni i sekundarni talasi.
Geolozi su zato zbunjeni, jer ne mogu da objasne što je moglo da prouzrokuje potres koji ima samo sejzmičke talase niskih frekvencija. Trenutno najbolje objašnjenje geologa je da se radilo o takozvanom “sejzmičkom roju“, tj. skupu istovremenih manjih potresa bez jasnog početnog udarnog šoka.
Коментари1
Остави коментар