[ Dnevnik.hr; Objavila P.B. ]

AMBICIOZAN PREDSJEDNIK

Preuzima li Makron ulogu nezvaničnog lidera Evrope?

Godinu i tri dana pošto je na izborima pobijedio liderku euroskeptične krajnje desnice Marin Le Pen, francuski predsjednik će u Ahenu, u Njemačkoj, primiti uglednu nagradu Karla Velikog za "izuzetan doprinos evropskom jedinstvu".

Na svečanosti će govoriti Makronova saveznica Angela Merkel, koja je istu nagradu dobila 2008. godine. To će biti i prilika da Njemačka konkretno odgovori na Makronovu viziju povezanije Evrope.

Francuski predsjednik je u septembru u govoru studentima Sorbone izložio svoj plan "Evrope koja štiti".

Plan uključuje usklađivanje poreza i minimalne plate, reformu eurozone, bolju vojnu saradnju i zajedničke mjere zaštite okoline.

U Njemačkoj su njegovu viziju dočekali sa oprezom, a manjim evropskim zemljama sa blago prikrivenim negodovanjem.

Makron i Merkel sada rade na jedinstvenom predlogu koji namjeravaju da predstave na samitu EU krajem juna.

Odbor za dodjelu nagrade Karla Velikog, nazvanu po osnivaču Svetog Rimskog Carstva, krunisanog u Ahenu 800. godine, nema rezervi prema Makronu.

"Iako je na dužnosti relativno kratko, Emanuel Makron ponovo je nadahnuo Evropu i unio novi zamah i dinamiku u raspravu o čvršćoj integraciji našeg kontinenta", kaže se u obrazloženju nagrade.

Može li, međutim, Makron zaista povesti EU ka većem jedinstvu, i podstaći sve skeptičniji elektorat da pristane na to, ili je preambiciozan?

"Mislim da ima pravo biti ambiciozan", kaže analitičar Sebastijen Mailar, direktor pariskog udruženja ekonomista, sociologa i bivših političara nazvanog po Žaku Delorsu.

"Možda nije trebalo da iznese sve odjednom. U govoru sa Sorbone, pitate se koji mu je zapravo ključni predlog", dodaje Mailar.

Nedavne posjete Makrona i Merkel Vašingtonu možda sugerišu da je Francuz preuzeo ulogu ”Gospodina Evrope”, nakon godina dominacije njemačke kancelarke na kontinentalnoj političkoj sceni.

Makronova posjeta je bio državni, visokog profila i vidjelo se da ga Donald Tramp doživljava kao bliskog prijatelja iako se francuski predsjednik u govoru pred Kongresom nije libio da iznese i ono u čemu nije saglasan sa američkim kolegom.

Merkel je u američkoj prijestonici bila nekoliko dana kasnije, ali u radnoj i manje zapaženoj posjeti.

Moguće je da im to oboma odgovara, smatra analitičarka Suzi Denison iz Evropskog savjeta za spoljne poslove.

"Uloga svjetskog državnika važnija je u francuskoj, nego u njemačkoj unutrašnjoj politici”, kaže Denison.

"A kako je u Njemačkoj na vlasti nova koalicija, mislim da je Angeli Merkel važnije da se doživljava da joj je glavna pažnja kod kuće", dodaje.

To ne znači da će Makronov telefonski broj biti onaj koji će strani zvaničnici uvijek zvati kada požele razgovarati sa Evropom.

Kina, na primjer, koja više polaže na privredne odnose sa Evropom i dalje će Berlin i Brisel smatrati ključnim za to, kaže Denison.

Mailar ukazuje na još jednu stvar i poziva na oprez.

"Prerana priznanja treba prihvatiti sa velikom mjerom skromnosti", kaže.

"Nagrada Karla Velikog najčešće je nagrada za cijelu karijeru, a Makron, kada je EU u pitanju, zapravo još nije postigao ništa."