s.đ. [ RSE ]

FLORIJAN BIBER

Neuspjeh međunarodne zajednice na Kosovu i u BiH

Političke elite Kosova i Bosne i Hercegovine odgovorne su za posljednje loše ocjene koje su te dvije države dobile iz Brisela, ali je i međunarodni angažman bio neuspješan, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Florian Biber, profesor na studijama jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

Nedavno objavljeni Izvještaj o napretku zemalja koje rade na tome da postanu punopravne članice Evropske unije pokazao je da su Kosovo i Bosna i Hercegovina ostvarili najmanje uspjeha na evropskom putu.

"Na kraju svega, domaće političke elite su odgovorne za ovo. Ali mislim da svakako možemo biti kritični prema međunarodnom angažmanu u obje zemlje. Mislim da se u slučaju Kosova većinom radi o vanjskim faktorima, nemogućnosti EU da ubijedi svoje članice da priznaju tu zemlju. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, radi se o nesposobnosti da se ubijede domaće političke elite da ostave svoje interne rasprave po strani i da rade kako bi pripremili zemlju ka EU članstvu", smatra Bieber.

Tokom predstavljanja Izvještaja o napretku visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Federika Mogerini poručila je da "Zapadni Balkan jeste u Evropi", te da će "biti dio snažnije, stabilnije i ujedinjene Evropske unije."

Obećanje Brisela Srbiji i Crnoj Gori da bi mogle postati članice 2025. godine, Biber smatra optimističnim:

"Mislim da je predsjednik Evropske komisije pogriješio kada je dao ovako specifičan datum. Bilo je vrlo korisno dati vremenski rok za razvoj događaja, ali datum je bio pretjerano optimističan jer mislim da će Srbija i Crna Gora morati da urade mnogo više nego što su radili tokom nekoliko prethodnih godina kako bi stvarno postigli ovaj cilj. Ako razmislimo o ovome roku, da bi se zemlje pridružile EU do 2025, one bi morale da završe pregovore do 2022. odnosno u naredne četiri godine."

I u Srbiji i u Crnoj Gori, navodi Bieber, provedeno je dosta reformi, ali ne toliko značajnih, te nije jasno, kaže, da li su vlade ovih zemalja posvećene reformama.

"Ako pogledamo značaj ovih reformi, onda imamo određene sumnje. Tako da sa tog stanovišta, ukoliko ne dođe do dramatične promjene u smislu spremnosti, entuzijazma i posvećenosti reformama, bez obzira da li se radi o vladavini prava ili stanju demokratije, imam prilične rezerve prema tome da će se obje države držati ovoga roka," kaže Bieber.

Uslovi prevazišli korist

On ocjenjuje da je Evropska unija u slučaju Kosova pretjerano stroga pri primjeni kriterija koje je postavila kao uslov za napredak na evropskom putu.

"Mislim da je EU bila ponekad fleksibilna sa svojim uslovima. Ta fleksibilnost nije uvijek bila od pomoći u mjestima kao što je Bosna, ali u slučaju Kosova izolacija njegovih građana je sigurno štetna. Mislim da postoji period u kojem uslovi prevaziđu korist koja se postiže njima i to se sigurno desilo u slučaju Kosova. Jer, jedino što je sada ostalo jeste opipljivi napredak i upitna vladavina prava, a to je veoma teško mjeriti," navodi Bieber.

Biber podsjeća da neke od zemalja koje uopšte nisu u razmatranju za potencijalne kandidate imaju bezvizni režim sa EU.

"Mislim da bi, simbolično, za Kosovo ovo značilo i da bi pomoglo da se prevaziđe izolacija koju brojni građani osjećaju", zaključuje Biber.