- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
23. 08. 2017. 23:09 >> 24. 08. 2017. 00:34
INOVIRANJE POSLOVANJA
Evropa zaostaje u promjenama za budućnost
Stari kontinent je tradicionalno bogat, ali druge zemlje brže se prilagođavaju promjenama nužnim za bolju budućnost.
Evropska regija najmanje je preduzetnička regija u svijetu kad je u pitanju pokretanje vlastitog biznisa, dok su istovremeno neke evropske ekonomije, poput male zemlje Estonije, među najkonkurentnijima na svijetu i s visokom stopom preduzetništva.
Estoniju kao predvodnicu u preduzetničkim aktivnostima slijedi Švedska, zatim Letonija, Holandija te Velika Britanija, piše zagrebački Jutarnji list, prenosi Al Džazira.
Ni velike evropske zemlje, poput, na primjer Njemačke, nijesu uspjele da se probiju u sam vrh preduzetničkih zemalja.
To su ključne tačke Izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma “Evropski skriveni preduzetnici: Preduzetnička aktivnost zaposlenika i konkurentnost u Evropi” (Europe’s Hidden Entrepreneurs: Entrepreneurial Employee Activity and Competitiveness), koje je izrađeno u saradnji s Globalnim preduzetničkim monitorom.
Studija kroz geografske, kulturne i ekonomske perspektive istražuje preduzetničku aktivnost i konkurentnost u Evropi, koja je zanimljiv slučaj, jer šest od deset najboljih svjetskih ekonomija dolazi upravo s tog kontinenta.
U studiji se posmatra i analizira preduzetništvo van tipičnih 'startupova'.
Kombinuju se i upoređuju dva faktora: preduzetničke aktivnosti zaposlenih koji pokreću određene projekte i ideje unutar kompanije u kojoj rade, umjesto da pokreću vlastite biznise i rade za sebe, i aktivnosti onih pojedinaca koji pokreću vlastite 'startupove' i projekte dok su još zaposleni u nekoj kompaniji.
Ako se pogleda samo taj drugi faktor, Evropa se ne kotira dobro u odnosu na većinu ekonomija.
Drugi regioni svijeta imaju puno veće procente pokretanja 'startupova'.
Preduzetnička sjeverna Evropa
Ipak, upravo preduzetnička aktivnost zaposlenih pomaže da se smanji jaz između evropskih i drugih ekonomija.
Stoga, kada se doda taj drugi faktor, Evropa odmah slijedi iza SAD-a, Kanade i Australije.
U Evropi je, za razliku od drugih kontinenata, najveća preduzetnička aktivnost izražena upravo kroz zaposlene i ideje koje pokreću u kompanijama u kojima rade.
Takvih je svojevrsnih preduzetnika čak 40 odsto, za razliku od SAD-a, gdje ih ima 29 odsto.
Gledajući malo dublje, jasno je vidljivo da zemlje sjeverne Evrope predvode kad je riječ o preduzetničkim aktivnostima unutar kompanije.
No, kad se u obzir uzmu oba faktora - i preduzetništvo zaposlenih i pokretanje 'startupova', lako se može uočiti da su sjeverna Evropa i baltička regija visoko preduzetnički orijentisani.
Zaostaju Italija, Grčka i Španija
Gotovo 80 odsto kompanija u Estoniji počelo je poslovanje jer su prepoznali tržišne prilike, piše u izvještaju, i Estonija se često navodi kao model za preduzetničku usmjerenu politiku.
Na dnu liste je Italija, u kojoj, prema izvještaju, bukvalno uopšte nema uočljivih preduzetničkih aktivnosti zaposlenih, kao ni u Grčkoj i Španiji.
Evropa je tradicionalno bogata, ali druge zemlje van Evrope brže se prilagođavaju ekonomskim promjenama, te time postaju bolje pripremljene za budućnost.
Evropa se sporo mijenja i države Evrope se teško prilagođavaju.
Dobar primjer je Uber, koji se zabranjuje u mnogim evropskim zemljama, dok u zemljama Azije Uber i Taksi koegzistiraju na obostrano zadovoljstvo, pri čemu građani imaju izbor da odabru tip gradskog prijevoza koji im odgovara.
Коментари0
Остави коментар