Beta [ Objavio: O.Z. ]

BUDUĆI RAZVOJ

Junker: Pet scenarija za EU

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je danas u Evropskom parlamentu obrazložio pet predloga za budući razvoj Evropske unije s ciljem da se prevazđu sadašnji zastoj i krize, kao i da se sagleda kako će EU djelovati poslije izlaska Velike Britanije iz članstva.

U "Bijeloj knjizi", čiji izvodi su procurili u medije, a koju je uopšteno predstavio poslanicima EP, Junker je najprije naveo da se EU ubuduće može preustrojiti i dogovoriti da se ide manje-više kao i dosad uz poboljšanja oko suzbijanja ilegalne imigracije i terorizma, izgradnje evropske odbrane kao stuba NATO.

Rekao je međutim da se mora "jasno predočiti šta Evropa može, a šta nije u stanju da učini". Po njegovim riječima EU ne treba da se bavi pretjeranim propisima i regulativama i da "propisuje kakvi jednoobrazni moraju biti vodokotlići ili visina ljuljaški".

Scenario dva bi značio da se EU suštinski usredsrijedi na snažno uvreženje i pospješenje jedinstvenog tržišta, mada je Junker podvukao da "EU nikako nije samo unutrašnje slobodno tržište".

Treća vizija podrazumijeva "pojačanu saradnju" među članicama na ključnim poljima, poput ekonomskog objedinjavanja i odbrane, što se posebno tiče zone eura i članica koje je čine.

To bi značilo da se udruže u bržu integraciju članice Unije koje to žele i koje su to u stanju, s tim da ostali ubuduće mogu da se priključe "klubu odmaklih" ako budu htjeli i kad dostignu nužni stepen pripremljenosti.

Čelnik EK je objasnio i da bi među članicama koje bi «napredovale većom brzinom» to značilo da bi razmjenjivale obavještajne podatke u bitki protiv terorizma, da bi bile u sistemu Šengen, dok onima koji bi se opredijelili za usporeno udruživanje ne bi bilo pristupa plodovima te pojačane saradnje, što je potpuno moguće saglasno temeljnim aktom EU.

Četvrti Junkerov scenario za preustrojstvo i dalji razvitak Unije jeste da se utvrde novi prioriteti, usredsrijedi na politike i područja na kojima se pokazalo da "Evropa daje dodatu vrijednost", dok bi se druga polja ostavila po strani.

To bi značilo da bi Evropska komisija imala veće nadležnosti za neka područja, ali manja ili skoro nikakva za druga polja djelovanja i politike Unije.

Po njegovim riječima, tu bi se moglo usredsrijediti na bitno važnu saradnju na polju bezbjednosti, odbrane, bitke protiv terorizma, očuvanju čovjekove sredine.

Peti scenario bi bio da se učini krupan skok napred u integraciji, ali to izgleda slabo izvodljivo jer postoje članice koje traže da se smanji i sadašnji stepen prenosa suvereniteta s nacionalnih država na institucije EU.

Junker je u izlaganju pred poslanicima EU posebno podvukao važnost izgradnje evropske odbrane.

Evropski zvaničnici u Briselu su naveli da se imaju u vidu i neizvjesnosti, pa i sumnje da bi novi američki predsjednik Donald Tramp ubuduće mogao imati manje želje da tijesno sarađuje s Evropom i kad je trgovina i kad je odbrana u pitanju.

Cilj je da članice EU to temeljito prouče uoči proslave 60-godišnjice osnivanja EU 25. marta u Rimu, čija bi zajednička deklaracija trebalo da sadrži jasne smjernice i za budući razvoj Unije.

Lideri EU bi do kraja godine na temelju Bijele knjige i potonjih rasprava, usaglasili što je više moguće jasan, jedinstven stav šta se može i mora neodložno učiniti da se fukcionisanje i izgradnja Unije pospiješe tako da se mogu djelotvorno rješavati ekonomsko-socijalna kriza, posljedice neoliberalnog poretka i mondijalizacije, suzbijati terorizam i ilegalna imigracija.