Žabljak
Umjereno oblačno
8.1 °C
Pljevlja
Vedro
5.7 °C
Herceg Novi
Vedro
15.9 °C
Nikšić
Umjereno oblačno
9.4 °C
Cetinje
Umjereno oblačno
19.0 °C
Bar
Vedro
16.4 °C
Podgorica
Pretežno vedro
15.0 °C
Ulcinj
Vedro
16.0 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
8.9 °C

Svijet

OCJENA BUGAJSKOG 19. 08. 2015. 01:08   >>  01:31 10

OCJENA BUGAJSKOG

"Zapad legitimizuje podjelu Ukrajine"

Rusija pojačava novi "zamrznuti sukob" u Evropi, uz pomoć Zapada. Kao odgovor na prijetnje Moskve da će proširiti rat u Ukrajini, Vašington, Berlin i Brisel su postali saučesnici u legitimizaciji regije Donbas, koja je pod kontrolom pobunjenika. Iako ovog ljeta nije bilo masovne ruske invazije, priznavanje marionetskih vlada Kremlja će imati ozbiljne posljedice po ukrajinski integritet i bezbjednost istočne Evrope, a ohrabriće i teritorijalne ambicije Moskve, napisao je u autorskom tekstu za Centar za evropsku političku analizu poznati analitičar Januš Bugajski.

Kremlj strahuje da će Ukrajina potpuno da izmakne njenom uticaju i da će se integrisati u EU i NATO. To bi upropastilo rusku težnju ka jačanju Euroazijske Unije, potpunom dominacijom u zemlji i zaprijetilo bi "demokratskom zarazom" Rusiji.

Kako bi se suprotstavili ukrajinskoj nezavisnosti, demokratizaciji i prozapadnim integracijama, Kremlj sponzoriše pojedine administrativne strukture u Ukrajini, s ciljem da parališe centralnu Vladu te zemlje.

Posljednjih 18 mjeseci, Moskva je anektirala ukrajinski Krim i podržavala marionetske pobunjenike u Donbasu, kako bi testirala izglede za dalje podjele.

Rasporedili su ruske specijalne snage, specijaliste za diverzije, obavještajce, dok su regrutovali hiljade plaćenika da pokrenu sukob i osnuju separatističke vlade. Marionetski pobunjenici su konstantno ojačavani ruskim vojnim snagama tokom prethodne godine.

Ofanziva separatista, čiji je cilj bio da se "presiječe" sjeveroistočna Ukrajina zabilježila je samo ograničen uspjeh u dijelovima Donjecka i Luganska, regionima koji se nalaze uz rusku granicu. Pokušaji da zauzmu druga područja, poput Harkova i Odese, su propali. Tokom ofanzive ukrajinskih snaga, kojom su željeli da povrate okupirane teritorije u ljeto 2014, Moskva je intervenisala direktnije, poslavši regularne trupe krajem avgusta 2014. da pomognu pobunjenike.

Borba za legitimizaciju pobunjenika

Bilo kako bilo, Rusija je izbjegla invaziju širokih razmjera i potencijalno skupu okupaciju. Od tada se bori da legitimizuje separatističke lidere, omogućivši im da učestvuju u mirovnim pregovorima s Kijevom i međunarodnim posrednicima u Minsku. Taj proces uključuje Rusiju, Ukrajinu, Organizaciju za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) i predstavnike dva pobunjenička regiona, dajući im na taj način kredibilitet kao kvazi-državnim liderima.

Ruska strategija je da liši Kijev teritorije, prijeti im podjelom, a zatim ubijedi Zapad da napravi politički dogovor kako bi se izbjegli budući oružani sukobi.

Štaviše, unaprjeđuje model "federalizacije" koji dijeli države, parališe odluke centralne vlade i blokira njihove internacionalne ambicije ka EU i NATO integracijama. Kako bi osigurali pravi efekat, Putinov režim kreira novi "zamrznuti konflikt" davanjem međunarodnog legitimiteta separatističkim regionima i njihovim sponozorima.

Ta strategija je bila očigledna u nekoliko ranijih separatističkih poduhvata, posebno u Moldaviji i Gruziji nakon raspada SSSR-a, koji su prošli bez direktnog uplitanja Zapada.

"Zamrznuti konflikti" u rezervi Kremlja

Moskve održava nekoliko neriješenih konflikata i drži ih "u rezervi", kako bi ih "odmrzla" po potrebi. Tako prijeti nepredvidljivom nestabilnošću kroz regione s pobunjenicima, daljim krvoprolićem i direktnom ruskom vojnom intervencijom. Takav stav služi da ubijedi zapadne vlade da prave političke kompromise u korist Rusije.

Kremlj izgleda ima averziju prema anektiranju Donbasa, jer bi se to pokazalo preskupo za rusku ekonomiju, koja je u lošem stanju i već izdržava troškove bankrotiranja Krima. Umjesto toga, cilj je podjela Ukrajine. Takav model je poput onog u Moldaviji ili Bosni i Hercegovini, u kojima autonomni regioni nijesu kontrolisani od strane centralne Vlade, čime sprječavaju državu da postigne neophodne kriterijume za ulazak u EU ili NATO, te aktivno blokiraju centralnu vladu jer imaju moć veta.

Vlada Ukrajine je odbila zahtjeve Moskve za federalizacijom, koja bi ih oslabila. Umjesto toga, Kijev je implementirao ustavne amandmane kako bi proširio decentralizaciju u demokratskim okvirima. Ipak, pod pritiskom Zapada, Parlament je uključio i odredbu u Ustavu, koja će formulisati novi zakon o lokalnoj administraciji u određenim dijelovima Donjecka i Luganska. To ostavlja otvorena vrata za specijalan status okupiranih teritorija.

Pritisak Zapada na Kijev

Vašington, Berlin i Pariz takođe pritiskaju Kijev da uključi teritorije pod kontrolom pobunjenika u lokalne izbore koji bi trebalo da se održe 25. oktobra, iako Vlada ne kontroliše te teritorije i prebrojavanje glasova neće zadovoljiti demokratske standarde.

Takav potez će, prije svega, pomoći težnje Moskve da federalizuje Ukrajinu, u "dosluhu" s Zapadom.

Vašington je nedavno uspostavio novi bilateralni nivo odnosa s Rusijom, jer su zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Grigorij Karasin i pomoćnica državnog sekretara SAD-a Viktorija Nuland pregovarali o unutrašnjim pitanjima Ukrajine. Dozvoljavanje autokratskom Kremlju da određuje ustavne reforme Ukrajine je nedopustivo i moglo bi da unazadi demokratski razvoj zemlje.

Sudbina regiona koji se nalaze pod kontrolom separatista je "visila na ivici" posljednjih nekoliko godina, jer ih je Kijev ekonomski pritiskao tako što je "sjekao" državne subvencije za nereprezentativne pobunjeničke vlasti.

Ukoliko bi im Kijev dozvolio da učestvuju na lokalnim izborima, morao bi i ponovo da počne da daje subvencije i podržava strukture koje rasturaju Ukrajinu i ometaju njenu prozapadnu integraciju.

"Ukrajinski scenario" prijeti bivšim SSSR republikama

"Zamrznuti konflikt" u Ukrajini će imati posljedice u mnogo širem regionu. Može ohrabriti etničko-teritorijalne podjele bilo gdje na bivšim sovjetskim teritorijama, podriti Zapadne garancije o bezbjednosti i promijeniti trenutni izgled granica Evrope. Stvoriće i nesuglasice između NATO-a i EU oko pitanja kako da održe podijeljene države i kvazi-nezavisne entitete od kojih će Moskva tražiti korist. Posebno zemlje s brojnim ruskim manjinskim stanovništvom, uključujući Estoniju, Litvaniju, Bjelorusiju i Kazahstan koje će strahovati da li su sljedeće na redu za subverzije Kremlja.

Vlada u Kijevu je zarobljena "u sredini", pokušavajući da izbalansira potrebu za bliskim odnosima s Zapadom, od čije ekonomske i diplomatske pomoći zavisi, sa suštinskim nacionalnim interesima održavanja nezavisnosti,integriteta i sprječavanja "zamrznutog sukoba" na svojoj teritoriji. Bila bi tragična ironija ukoliko bi pokušaji Kijeva da transformišu Ukrajinu u produktivnu evropsku demokratiju propali zato što je Zapad legitimizovao podijeljenu i disfunkcionalnu državu kako bi ugodio Kremlju.

Borba za Ukrajinu je još jednom pokazala da Zapadu nedostaje efektivna strategija prema Rusiji, osim reaktivnog pristupa koji nastavlja da ustupa pred Moskvom u zaludnoj nadi da će to zadovoljiti Putinov apetit.

 Januš Bugajski

Komentari 10

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo