Beta

NOVI VISOKI PREDSTAVNIK U BIH

Šmit: Ideje o razmjeni teritorija na Balkanu ne važe

Novi visoki predstavnik u BIH Kristijan Šmit danas stiže u Bosnu i Hercegovinu, a od 1. avgusta preuzima dužnost od svog prethodinika, Austrijanca Valentina Incka.

Uoči dolaska Šmit je izjavio da put BiH u EU i njena transformacija u demokrasku zemlju podrazumijeva da u toj zemlji ne smije postojati etnička orijentacija, ističući i da su neodržive ideje o narušavanju teritorijalnog integriteta na Balkanu.

Komentarišići odluku svog prethodnika Valentina Incka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, Šmit je rekao da, ako pravilno tumači smjernice Evropske unije, onda EU zahtijeva upravo takvu vrstu zakona, koji je, inače, etnički neutralan.

"Ne radi se o tome je li u pitanju Hrvat ili Srbin, već je li neko uradio nešto što nosi breme krivice. Kako vidim, to će pitanje, pored Visokog predstavnika, otvoriti i sam put ka EU. Ne možete to skinuti s dnevnog reda", kazao je on.

Šmit je istakao da "čak i ako neko misli da se takvim zakonom mogu postići promjene u društvu, grdno se vara".

"Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Kao prvo, moram istaći da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na Zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva", naglasio je Šmit u intervjuu za Dojče vele.

Prema njegovim riječima, zbog toga ne može biti ni govora o narušavanju teritorijalnog integriteta ili razmjeni teritorija država Zapadnog Balkana.

Drugo ključno pitanje za njega je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji "velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s više od 137 ministarstava".

Treća stvar koju je istakao je da nije dobro kada 70 odsto mladih ljudi iz BiH želi da ode iz te zemlje i negdje drugo potraži svoju budućnost.

"Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU tako i Visoki predstavnik i svi zajedno. Nije dovoljno igrati samo na kartu sedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije", naveo je Šmit.

Komentarišući to što mu Rusija, ali i zvaničnici iz Republike Srpske osporavaju legitimitet, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN-a, njemački diplomata je naveo da je političar već 30 godina i da zna "kako raditi i ophoditi se s protivrječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima".

Prema njegovim riječima, on nije tu da zastupa nečije interese, već mora da bude tu podjednako za sve.

"To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe, ali i 'ostale', odnosno one koji nijesu Hrvati, Bošnjaci, Srbi, na primjer Jevreje, ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem - Samo opušteno", rekao je novi Visoki predstavnik u BiH.

Govoreći o najavama da će Kina i Rusija nastojati da oslabe funkciju Visokog predstavnika iz zatvore OHR sljedeće godine, Šmit je rekao da o Visokom predstavniku ne odlučuje Savjet bezbjednosti UN-a, već je to pitanje država potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora.

"Snaga koju crpim ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredeljenja, već i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, s jasnom okrenutošću Zapadnom Balkanu", naveo je on.

Upitan šta će preduzeti u vezi sa Izbornim zakonom, koji je jedan od uslova daljeg kretanja BiH ka EU, Šmit je kazao da u svakom slučaju treba uvesti elektronsko prebrojavanje glasova, kako bi se spriječila svaka mogućnost izborne prevare ili kupovine glasova.

"Ako želimo teritorijalni integritet BiH, kakav je zacrtan u Dejtonskom sporazumu, ako želimo BiH transformisati u zemlju sposobnu za pristup EU, u demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova", dodao je on.

To znači, kako je ocijenio, da bi reforma Izbornog zakona s vaše tačke gledanja imala smisla ukoliko bi se polako odustalo od etničkog principa i time razriješio osnovni problem države, u kojoj je sve uređeno prema etničkim kriterijima.

"Ne želim građanima BiH propisivati unitarnu državu. To nemamo ni mi u Njemačkoj. Treba pronaći druge načine", kazao je Šmit.

On je ocijenio da se mora se puno više raditi na informisanju i načinu gledanja na etničke narative, dodavši da tu kao saveznike vidi generaciju mladih, mada se ona "trenutno indoktrinira, dijelom na neprihvatljiv način".

Sumirajući šta želi da postigne tokom svog mandata u BiH, Šmit je rekao da želi da prestane odlazak "mozgova" iz zemlje, da obrazovani mladi ljudi vide šansu, ne samo s finansijske tačke gledišta, već i i životnih i opštih uslova.

"Htio bih da se etnička raznolikost u BiH, što se ponekad smatra nedostatkom, pretvori u prednost. I da zemlja napreduje ekonomski, znanstveno i kulturno. Ako nam uspije da u tome damo svoj doprinos, da se "ownership" shvati na ovaj način, a ne da neko pod tim podrazumijeva gledanje u svoje vlastite džepove, nego brigu o državi i građanima, tada bih bio zadovoljan", zaključio je novi Visoki predstavnik u BiH.