LAJČAK

Odnosi Beograda i Prištine i situacija u BiH izazovi na Z.Balkanu

Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine i situacija u Bosni i Hercegovini, dva su najvažnija izazova na Zapadnom Balkanu, kazao je specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak. Povodom 25 godina od Dejtonskog sporazuma, Lajčak ističe da je potrebno suočiti se s prošlošću na sveobuhvatan način. Evropski komesar za proširenje Olvier Varhelji kaže da je došlo vrijeme da se "krene od Dejtona do Brisela".

Region Zapadnog Balkana od krucijalne je važnosti za stabilnost, bezbjednost i slobodu Evrope i zadatak EU je da pomogne kako bi se prevazišlo nasljeđe i poteškoće rata u BiH, kazao je komesar za proširenje Oliver Varhelji, pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

"Bosna i Hercegovina aplicirala je za članstvo u EU 2016. god i došlo je vrijeme da se krene od Dejtovna do Brisela", kaže Varhelji.

Na tom putu, kako naglašava, neophodno je da Sarajevo ispuni 14 kriterijuma koji su ustanovljeni prošle godine, poručujući da je spreman da radi sa BiH kako bi ta zemlja postala kandidat već naredne godine.

Specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan i dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, istakao je da je Dejtonski sprazum stavio tačku na najkrvaviji rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

"Vrijeme je da pogledamo naprijed. Izazovi sa kojima se suočavamo neće se sami rijesiti, već zahtijevaju napore međunarodne zajednice ali i lokalnih politicara", kaže Lajčak.

Lajčak kaže i da region predstavlja geostrateški interes za druge svjetske sile strane koje žele "zadovoljno da popune prazinu drugih" i da se, kako naglašava, sve to desava dok EU nastoji da se izbormo sa posljedicama pandemije.

Govoreći o regionu, Lajčak je podsjetio da Zapadni Balkan obuhvata teritoriju manju od Rumunije, ali i na Čerčilove riječi da je to "regija koja proizvodi više istorije nego što može da konzumira".

Ivan Mijanović, dopismnik TVCG iz Brisela