NEPOTREBNA NOVA YU

„EU se kreće prema čvršćoj federalizaciji“

Ne obija se o glavu Zapadu raspad Jugoslavije kao raspad, ali im se obija o glavu ovakav krvavi raspad, kazao je, u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu, Josip Glaurdić, predavač na britanskom Univerzitetu u Kembridžu i doktorant američkog univerziteta Jejl.

Neki od napisa koji su se protekle sedmice nalazili na naslovnicama dnevnih listova odavno su elaborirani u Glaurdićevoj knjizi „Vrijeme Evrope: Zapadne sile i raspad Jugoslavije“, navodi Avaz.

„Problemi su se veoma sporo, ako ikako, rješavali i u Jugoslaviji. Nije ona upala u krizu tek tako. Radilo se o disfunkcionalnoj zajednici koja se možda i mogla reformisati, ali je izuzetno malo vjerovatno da bi preživjela kraj hladnog rata i demokratizaciju, makar i u najidealnijim uslovima. Za narode njenih država nasljednica nije problem u činjenici da se ona raspala. Problem su ratovi i njihove posljedice. Za to Zapad ima veliku odgovornost, a plaća i veliku cijenu. Najveću cijenu, ipak, platili smo i plaćamo svi mi“, kazao je Glaurdić.

On smatra da je i Jugoslavija, kao i CIA, čijih su se 300 dokumenata pojavili u javnosti, izgleda pogodna za tabloidiziranje, pa se, kaže, u svemu i svačemu vidi obnova Jugoslavije.

„Kao što srpsko-crnogorska zajednica nikada nije bila Jugoslavija, makar se tako i zvala, tako i nijedna zajednica bez Slovenije i Hrvatske nikada neće biti Jugoslavija. A u ovom trenutku i na jedan duži period stvaranje bilo kakve državne zajednice koja bi uključivala svih šest bivših republika nije moguće jer naprosto nije potrebno, pogotovo ne Sloveniji i Hrvatskoj. Za njih dvije veće je pitanje kako održati identitet i prosperirati u Evropskoj uniji koja se kreće prema još čvršćoj federalizaciji. Uostalom, zašto ponavljati greške iz istorije? Znamo veoma dobro kako su i prva i druga Jugoslavija završile“, ističe Glaurdić.

Naravno da države nasljednice, kaže Glaurdić, mogu prosperirati u Evropskoj uniji.

„Problemi tih država istorijski su uslovljeni, teški, ali nisu nepremostivi. Uostalom, s njima se suočavaju i neke nebalkanske države članice EU - od Portugala do Irske. No, želio bih naglasiti kako nije problem u mentalitetu. Hrvat, Bosanac, Rumun ili Grk koji živi i radi negdje na Zapadu u pravilu je dobar radnik i uzorni član zajednice koji se po malo čemu bitnom razlike od svojih zapadnih sugrađana. Problem je, međutim, u tome što su države naše regije nesređene, a društva nagrižena decenijama nepovjerenja, pa i nasilja. Teško je iz tog negativnog vira isplivati, ali nije nemoguće“.

Glaurdić smatra da nam evropska kriza pokazuje da EU, sama po sebi, nije neprikosnoveni pojas za spašavanje koji će nas izvući na sigurno. „Čim prije shvatimo da je rješenje u nama samima, tim bolje“, kazao je mladi stručnjak u zanimljivom intervjuu koji možete pogledati na http://www.avaz.ba/vijesti/intervju/podjela-bih-bila-je-tema-davno-prije-karadjordjeva