IZVJEŠTAJI IZ 1995

CIA: Milošević vrhunski manipulator

U izvještajima CIA o Slobodanu Miloševiću iz 1995. piše da je bivši predsjednik Srbije "uspješno podrio uticaj tvrde nacionalističke struje", prenose "Novosti".

"Slobodan Milošević je zaista vješto preusmjerio javno mnjenje, u kojem je ranije postojao konsenzus za "Veliku Srbiju", tako da ni vojni gubici u Krajini i zapadnoj Bosni nijesu doveli do nacionalističkih izliva u Srbiji, pa čak ni do ozbiljnog preispitivanja njegove mirovne politike".

"Uspješno je podrio uticaj tvrde nacionalističke struje, posebno u opoziciji koja nije mogla da ospori njegovu politiku u parlamentu, kao ni na ulici".

Ovakva ocjena politike tadašnjeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, nalazi se u dokumentu CIA, sastavljenom krajem oktobra 1995. Riječ je o jednom od oko 300 dokumenata Centralne informativne agencije sa kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti i koji će se uskoro naći u knjizi, zahvaljujući saradnji fondacije bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i tajne službe SAD, pišu Novosti.

Ovi, doskora tajni dokumenti uglavnom se tiču rata u Bosni i Hercegovini, i to pretežno perioda prije i neposredno poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Među izvještajima CIA ima i onih koji se tiču Srbije i američkih ocjena unutrašnje političke i ekonomske situacije u njoj.

U izvještajima iz 1994. i 1995. godine Milošević se pominje kao političar koji je napustio svoju raniju nacionalističku retoriku i uspješno manipulisao političkim protivnicima i javnošću, kako bi bez otpora prihvatili njegova popuštanja u Bosni i Hrvatskoj.

"Milošević nastavlja da radi na marginalizaciji nacionalističke opozicije, da postavlja svoje ljude u hijerarhiji Vojske Jugoslavije i da zateže kontrolu nad medijima", ocjenjuje se u dokumentu s kraja 1994.

"Što je još značajnije, uhapsio je svog najvećeg rivala Vojislava Šešelja zbog njegovih napora da podrije Miloševićev stav prema bosanskim Srbima. Takođe, Milošević je penzionisao ili prebacio na druga zaduženja neke više oficire koji se nijesu slagali sa njegovim raskidom sa Srbima iz Bosne".

U svim izvještajima Šešelj se pominje kao najozbiljniji protivnik i najveća prepreka novoj Miloševićevoj politici. Međutim, ni Šešelj ni ostatak opozicije Amerikanci ni u jednom trenutku nijesu smatrali za ozbiljnu prijetnju režimu. Opozicione partije otpisuju se kao podijeljene i neorganizovane i bez veće podrške u narodu. Uvijek ih prati napomena da su čak i lideri demokratske opozicije "veoma nacionalistički, netolerantni prema drugim etničkim grupama i krive međunarodnu zajednicu da nepravedno kažnjava Srbe".

Glavni instrument u Miloševićevim rukama bila je, prema uvjerenju američkih obavještajaca, državna televizija.

"Većina informativnih emisija počinje Miloševićevim izjavama o mirovnom procesu koje su praćene izjavama visokih evropskih i američkih zvaničnika koji hvale "ključnu ulogu" predsjednika Srbije u pregovorima", stoji u izvještaju naslovljenom "Milošević: Za upravljačem".

Kao najveće prijetnje Miloševićevom režimu u to vreme ističu katastrofalno stanje srpske ekonomije obogaljene međunarodnim sankcijama, ali iznenađeno konstatuju da čak ni to nije uspjelo da ga ozbiljnije uzdrma.

 Nepovjerljivi prema Đinđiću

Službenici CIA sastavili su i kratke profile trojice, po njihovom uvjerenju, glavnih protivnika Slobodana Miloševića. U januaru 1994. godine Vuka Draškovića opisuju kao najharizmatičnijeg i najpopularnijeg, ali navode da se još nije fizički oporavio od hapšenja i prebijanja koje je preživio godinu ranije.

Za Zorana Đinđića navode da je dramatično poboljšao djelovanje Demokratske stranke u odnosu na vrijeme kada je glavnu riječ imao Dragoljub Mićunović.

"Vjerujući da nada za Srbiju leži u reformisanju SPS-a, mogao bi da napravi koaliciju sa Miloševićevom partijom. Nismo sigurni u dubinu Đinđićevih demokratskih kapaciteta", zapisali su obavještajci SAD.

Šešelja opisuju kao brzomislećeg, odličnog govornika i narodu veoma dopadljivog u situacijama kada "uspije da obuzda svoje ekstremno ponašanje". Navode i da je "najpoznatiji po navodnim ratnim zločinima u Hrvatskoj i Bosni".