- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
30. 10. 2019.
12:28 >> 12:30
HOLANDSKA EKSPERTKINJA
Migrantska "tampon zona" bila bi razarajuća za Balkan
Eventualno pretvaranje regiona Zapadnog Balkana u "tampon zonu" za smještaj izbjeglica sa Bliskog istoka koje ne mogu da pređu na teritoriju Evropske unije nije preporučljivo i imalo bi razarajući efekat na region i cijelu Evropu, ocijenila je holandska ekspertkinja za pitanja terorizma i ekstremizma Bibi van Ginkel.
"To je nešto što nikako nije preporučljivo. Takav scenario imao bi razarajući efekat na region i čitavu Evropu. To je scenario u kome Turska, na primjer, kaže da će otvoriti kapije i pustiti izbjeglice u Evropu ukoliko EU ne učini ono što od nje Ankara očekuje, a sa druge strane države članice EU pojačaju kontrolu granica", izjavila je Ginkel u intervjuu za portal Balkanska bezbjednosna mreža.
Ona je navela da, u tom slučaju, šefovi država Balkana treba da se obrate EU i naprave zajedničku strategiju za slučaj novog izbjegličkog talasa.
"Nijesam sigurna koliko su usklađeni donosioci političkih odluka u ovom regionu u kontekstu takvog izazova. To bi im svakako preporučila da učine jer bi ih to učinilo snažnijim, da zajedno razgovaraju sa EU i da nađu rješenje koje smatraju odgovarajućim", smatra ona.
Bibi van Ginkel je naučna saradnica Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Hagu i koordinatorka klastera za bezbjednost holandskog Klingendal instituta za međunarodne odnose. Vodi i platformu za bezbjednost "The GloCal Connection".
Ginkel je podsjetila da je sa Balkana bilo dosta ljudi koji su odlazili u sukobe na Bliskom istoku i koji su se sada vratili, što predstavlja problem za sve zemlje.
"Neki su osuđivani, neki su već i izašli iz zatvora. Sa druge strane, mjere za monitoring tih ljudi koji su se vratili u društvo možda nijesu toliko razvijene koliko bi trebalo da budu. Tu je i pitanje da li treba dopustiti repatrijaciju ovakvih ljudi odnosno da li su vremenski dovoljno kažnjeni jer je teško doći do dokaza počinjenih zločina. Tužilaštva su fokusirana na to da dokažu pripadnost nekoj terorističkoj organizaciji, pripremama prije odlaska na ratište i slično. To su uglavnom osnove za zatvorske kazne, a ne da li je neko nekome odsjekao glavu, ubijao ljude ili ih mučio", navela je ona.
Коментари0
Остави коментар