Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Region

[ Beta, Objavila: R.P. ]

12. 04. 2019. 15:23   >>  15:23 1

OPET ODVOJENO

Predstavnici manjina i antifašista na komemoraciji u Jasenovcu

U organizaciji udruženja srpske, jevrejske i romske nacionalne manjine, kao i antifašista, u Jasenovcu je održana komemoracija za žrtve ustaškog logora iz Drugog svetskog rata, što je prva od ukupno dvije ovogodišnje komemoracije.

Većina organizatora današnje komemoracije, predstavnici Srpskog narodnog veća (SNV), Koordinacije jevrejskih opština u Hrvatskoj i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, četvrtu godinu zaredom bojkotuju službenu komemoraciju zbog, kako kažu, revitalizacije ustaštva.

Udruženja smatraju da Hrvatska nije preduzela dovoljno snažne mjere da se zaustavi istorijski revizionizam.

Predstavnici udruženja Roma učestvuju na obje komemoracije, pa će tako u nedjelju učestvovati i na državnoj komemoraciji pod pokroviteljstvom Sabora Hrvatske.

Predsjednik Koordinacije jevrejskih opština u Hrvatskoj Ognjen Kraus kritikovao je vlast zbog izostanka reakcije na izjednačavanje "Nezavisne Države Hrvatske" i antifašističkog pokreta. On je istakao da je jasenovački logor najmračnije i najsramotnije mjesto hrvatske istorije.

"Opet smo ovdje sami, mi potomci žrtava zločinačke NDH. Mi nikada nismo izjednačavali hrvatski narod sa NDH, ali nećemo nikada prihvatiti da su žrtve Jasenovca i Blajburškog polja isto", rekao je Kraus u obraćanju okupljenima pred spomenikom Kameni cvijet.

On je, kako su prenijeli hrvatski mediji, istakao da neće biti zajedničke komemoracije dok god iz upotrebe ne bude izbačen ustaški pozdrav "Za dom spremni", koji država, uprkos preporukama Ustavnog suda, u nekim situacijama toleriše.

Kraus je ocijenio da bi ove godine bila jedna komemoracija da je država u razgovore sa predstavnicima udruženja "uložila onoliko energije koliko je uložila u komemoraciju u Blajburgu".

"Vrijeme je da pređemo s riječi na djela, da se pogledamo u oči, i ako se složimo da je NDH bila zločinačka tvorevina da treba zabraniti i njene oznake. Neka se jasno kaže da se Holokaust događao u Hrvatskoj i da oni koji to negiraju moraju snositi posljedice", naglasio je Kraus.

Na komemoraciji je bila i komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je uoči komemoracije rekla da ustaški logor Jasenovac treba da bude istorijska lekcija. Ona je naglasila da u današnjoj Evropi ne bi trebalo da bude prostora za istorijski revizionizam i osudila to što neki političari u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja jasenovačkih zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti.

"Treba aktivno odbaciti mržnju i nasilje koje je uzrokovalo toliko patnje na našem kontinentu. Jasenovac svima treba da nam bude lekcija. Ne smijemo da dopustimo da se slične ljudske tragedije ponove", rekla je Mijatović.

Na komemoraciji, na kojoj se prema procjenama organizatora, okupilo oko dvije hiljade ljudi, bili su i predstavnici diplomatskog kora, kao i vodeće opozicione Socijaldemokratske partije.

Predstavnici jevrejskih, srpskih i antifašističkih organizacija već četvrtu godinu zaredom bojkotuju državnu komemoraciju, jer smatraju da vlast treba da zauzme jasan i neopoziv stav prema ustaštvu.

Ove godine državna komemoracija biće održana u nedelju i na njoj, kao ni ranijih godina, neće biti govora.

Za razliku od svojih prethodnika na čelu Hrvatske Stjepana Mesića i Ive Josipovića, kada je bila jedinstvena komemoracija, predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović ne učestvuje na državnim komemoracijama u Jasenovcu, na kojima se okuplja državni vrh.

Takvu praksu uvela je po dolasku na mjesto predsjednice 2015. kada je u Jasenovac otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, što je izazvalo oštre kritike javnosti.

Komemoracija u Jasenovcu posvećena je obilježavanju 22. aprila 1945. i proboju 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih oko 100.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Do sada su poznata imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među ubijenima bilo je više od 20.000 djece.

 

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније