KONAČNA PRESUDA

Karadžiću doživotni zatvor

Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Tom odlukom preinačena je prvostepena presuda Tribunala u Hagu kojom je u martu 2016. bio osuđen na 40 godina zatvora.

Žalbeno vijeće je saglasno sa Tužilaštvom da je kazna od 40 godina neadekvatna s obzirom na težinu Karadžićevih krivičnih djela, kao i da je kazna pretresnog vijeća nerazumna i nepravična. Pretresno vijeće je pogrešilo kada je izreklo kaznu od 40 godina, prenosi RTS.

Žalbeno vijeće zaključuje da Tužilaštvo nije dokazalo grešku pretresnog vijeća kada je presudilo da nije bilo genocidne namjere Karadžića za zločine u sedam opština BiH.

Kako prenosi RTS, osim jednog djelimično usvojenog zahtjeva (broj 31) Karadžića, svi ostali navodi iz žalbe su odbačeni.

Žalbeno vijeće ukazalo je da Karadžić nije pokazao da postoji greška u djelu prvostepene presude koja se odnosi na namjeru da se počini genocid u Srebrenici. Dodaju da je znao za zločine u Kravici, kao i da je morao znati i za druga ubijanja, prenosi RTS.

Odbrana Radovana Karadžića nije uspjela da dokaže da nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kao ni za "terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH", rekao je predsjednik Žalbenog veća Van Josen.

"Odbrana nije uspjela da dokaže da je vijeće donijelo pogrešne zaključke u presudi u kojoj je osuđen za zločine u 20 bosanskih mjesta", rekao je predsjednik Žalbenog vijeća.

Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično, kao i prvi i drugi žalbeni osnov Tužilaštva.

Prenos za medije počeće sa 30 minuta odlaganja iz "operativnih razloga".

Presudu čita predsjednik Žalbenog vijeća portugalski sudija Ivo Nelson de Kaires Batista Rosa.

Ostali članovi veća koji su učestvovali u donošenju ove odluke su sudije Vilijam Sekule iz Tanzanije, Vang Joensen iz Danske, Hoze Solaes iz Španije i Grasijela Santana iz Urugvaja.

Podsjetimo, prvostepenom presudom, Karadžić je oslobođen po jednoj tački optužnice – za genocid nad nesrpskim stanovništvom u sedam opština u BiH, ali je osuđen za ostalih 10 tačaka.

Takođe, prema prvostepenoj presudi, Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrjebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje stanovništva u pomenutim opštinama.

Na tu odluku žalio se i Karadžić, kao i tužilaštvo Haškog tribunala. Tužioci traže doživotan zatvor, a odbrana oslobađanje.

Suđenje Karadžiću započelo je 26. oktobra 2009. i trajalo je 499 dana. Pretresno vijeće saslušalo je 586 svjedoka.

Incidenti ispred suda

Ispred Haškog tribunala došlo je do incidenta zbog transparenta u kom se nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić poredi sa Adolfom Hitlerom.

Do incidenta je došlo uoči izricanja drugostepene presude haškom osuđeniku Radovanu Karadžiću kada su na zaštitnoj ogradi porodice stradalih i predstavnici bošnjačkih udruženja postavili transparent na kojem se Karadžić poredi sa Hitlerom.

"Radovan Karadžić - genocid, Adolf Hitler - holokaust", piše na transparentu postavljenom na zaštitnoj ogradi ispred zgrade tribunala, pa je intervenisala policija zatraživši njegovo uklanjanje.

RTRS iz Haga javlja da su predstavnice Udruženja Majke Srebrenice odbile da to učine.

Nihad Aličković iz neformalne građanske inicijative "AntiDejton" iz Sarajeva kaže da nijesu napravili poređenje između Srebrenice i Holokausta, već su "samo naveli ime još jednog svjetskog ratnog zločinca".

RTRS je javila da je muškarac sa srpskom zastavom verbalno napadnut ispred zgrade Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu.

Njega su, kako je javio reporter te televizije, prisutne pristalice bošnjačkih udruženja varbalno vrijeđale i uz povike prisilile da napusti taj prostor.