NJEMAČKI MEDIJI

"Srbija najvjerniji vazal Rusije na Balkanu"

Njemački mediji pišu o odnosu Rusije prema stranim medijskim kućama koje rade na njenom tlu, a tu je i analiza uticaja Rusije na istočnoevropske zemlje, u kojoj se pominju i uloge Srbije i Crne Gore, prenosi "Dojče Vele".

"Ima jedan detalj koji pokazuje koliko se u Mađarskoj zaboravlja na istoriju", piše Boris Kalnoki za dnevnik Velt:

"Peter Kreko iz liberalnog trusta mozgova Political Capital ukazuje na misteriozni sporazum između Mađarske i Rusije o razmjeni državnih tajni – to najbolje pokazuje koliki uticaj Rusija ponovo osvaja u bivšem Istočnom bloku. Kreko u Mađarskoj spada u najuglednije eksperte kada je riječ o desničarskim pokretima i subverzivnoj ruskoj politici u Istočnoj Evropi".

"U NATO nijesu bili nimalo oduševljeni zbog toga", kaže on, "što jedan član NATO legalizuje razmjenu državih tajni sa Moskvom".

Zato je već godinama poljuljano i povjerenje, posebno Amerikanaca, prema vladi premijera Viktora Orbana – iako on baš vojnu saradnju vidi kao polje na kojem Mađarska može da ponudi nešto Amerikancima. Mađarske jedinice su uz Amerikance u Avganistanu, kao i drugdje na svijetu gdje SAD traže vojnu podršku i pomoć.

Paradoks je da to čine i tamo gdje Rusiji treba pokazati zube – kao što je slučaj sa vojnim manevrima u baltičkim zemljama. Pa, ipak. Mađarska spada u zemlje koje velikodušno daju prostora težnjama Rusije da poveća sferu svog uticaja.

Autor napominje da su brige Zapada "zbog rastućeg ruskog uticaja" u "Istočnoj Evropi" (pod navodnicima u originalu – prim. prev.) velike, i da će to biti i tema sljedeće nedjelje na sastanku ministara spoljnih poslova EU.

"Ono što motiviše Rusiju je pri tome relativno jasno: Putin hoće da proširi svoju moć na Evropu tako što slabi EU i NATO. I tako se politički vraća u zemlje kojima je Moskva nekada vojno vladala. I sredstva za to su poznata. Sve što jača nacionalističke solo-akcije ili čak dovodi u pitanje državne granice – kao one u rascjepkanoj Bosni – Moskva prilježno podržava".

"Mnogo manje je jasno zašto neke od nekadašnjih žrtava ruske politike sile danas tako voljno Putinu otvaraju vrata. Odgovor je umnogome povezan sa novcem i korupcijom. Političke vođe tih zemalja mogu lično i za svoje aparate vlasti bolje da usmjere novac ako prave poslove sa Rusijom, kaže Kreko. A onaj ko uzima novac od Rusije, zauzvrat otvara prostor za ruski uticaj."

"Najvjerniji vazal Rusa na Balkanu jeste i ostaje Srbija. U Beogradu su sa Moskvom tradicionalno 'panslavistički' povezani. Tako je Srbija jedna od malobrojnih zemalja u regionu koja nije uvela ekonomske sankcije Rusiji.

"To možda objašnjava od čega Srbija uopšte živi", smatra jedan njemački posmatrač u Beogradu. Moskva, zauzvrat, podržava velikosrpske ambicije, "jer u Beogradu i dalje sanjaju o ujedinjenju Republike Srpske sa maticom".

"Ova saradnja čudi utoliko više što je Srbija, kad god bi se oslanjala na Rusiju, uvijek gubila. Izgleda da to znaju u Beogradu i zato hoće i da pristupe EU, ali zbog toga neće da stave na kocku dobre odnose sa Moskvom i finansijsku pomoć. To je ples na žici, zbog kojeg članstvo u EU neće postati bliže. I u Crnoj Gori se Putin trudi da ostvari uticaj. Pokušaj puča kojim su – kada je ta zemlja trebalo da pristupi NATO - najvjerovatnije upravljali ruski agenti, nije uspio. Ali, samo pokušaj potvrđuje da Rusija ne preza gotovo ni od čega da bi sprovodila svoje interese u regionu", piše, između ostalog, u tekstu pod naslovom "Istočni Evropljani otvaraju Rusiji vrata", koji je objavio dnevnik Velt.

Rusijom se bave i mnogi drugi listovi, ne zbog Balkana i Istočne Evrope, već i zbog toga što je, kako piše npr. Frankfurter algemajne cajtung, "Ruski parlament donio zakon koji primorava strane medije da se registruju. Međunarodni mediji koji su finansirani iz inostranstva, bi ubuduće mogli da se po novom zakonu vode kao 'strani agenti".

"Ovim nacrtom zakona, Rusija reaguje na to što su SAD, između ostalog, propisale medijskoj kući RT da se registruje kao strani agent. RT je to učinila uz protest. Američke tajne službe sumnjaju da je ta državna stanica dio kampanje miješanja u predsjedničke izbore. Moskva to odbacuje".

"Jedan ruski poslanik je rekao da bi taj zakon, pored američkih medija kao što su CNN, Radio liberti i VOA mogao da se odnosi i na Dojče vele (DW) (...) Jedan portparol DW je u prvoj reakciji odbio specijalne regulative države, a sindikat Njemački savez novinara (DJV) je prenio da se radi o pokušaju ruskog državnog vođstva da šikanira slobodne strane medije koji nezavisno izvještavaju", piše Frankfurter algemajne cajtung.