Beta [ Objavio: O.Z. ]

FORIN AFERS PIŠE

Hrvatska glavna brana od Rusije na Balkanu

Umjerena hrvatska vlada pod vođstvom premijera Andreja Plenkovića trenutno je najsnažniji saveznik Zapada u borbi protiv ekspanzije Rusije na Balkanu, piše američki magazin Forin afers.

U tekstu pod naslovom "Hrvatska, Rusija i velika igra na Balkanu" list ocjenjuje da "stabilnost Hrvatske ili njen nedostatak ima dalekosežne implikacije i po Evropu i po SAD jer može da proremeti ravnotežu unutar već uzdrmane EU i da utiče na pogoršanje situacije na Balkanu opterećenom ekonomskim problemima, političkom korupcijom i rastućim nacionalizmom".

Podsjećajući na zbivanja od prije godinu dana u tekstu se navodi da je Plenkovićeva vlada uspjela da se odvoji od nacionalističke, ultrakonzervativne baze unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), da je usvojila umjereniju retoriku i fokusirala se na ekonomski oporavak i manje agresivnu spoljnu politiku prema susjedima na Balkanu.

Smanjene su tenzije sa Srbijom deblokadom njenih pristupnih pregovora sa EU, usvojena je politika nemiješanja vezano za BiH i tamošnje Hrvate, dok je u EU Hrvatska prvi glas u zalaganju za jedinstvo, navodi Forin afers.

Magazin, međutim, piše da umjerenoj hrvatskoj vladi pod vođstvom Plenkovića prijeti opasnost sa desnog krila stranke na stranačkim izborima u HDZ na jesen i da takav razvoj situacije otvara pitanje mogu li u Hrvatskoj prevladati umjerene snage i zadržatio zemlji na kursu napretka.

Uz ocjenu da "opasna putanja razilaženja unutar EU, zajedno s izazovima koje postavljaju Bregzit, terorizam i prijetnja Rusije, znači da je Evropi, ako želi da preživi, potreban podsticaj od umjerenih vlada koje se zalažu za jedinstvo" Forin afers dodaje da je "još važnija od njenog pro-EU uticaja uloga politički umjerene Hrvatske u stabilizaciji Balkana".

Nazadovanje demokratije u drugim bivšim jugoslovenskim republikama, kao što su Srbija i Makedonija, učinilo je region osjetljivim na rusko miješanje, a ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je nacionalno cjepkanje i društveno-ekonomske slabosti da oživi tradicionalnu rusku sferu uticaja na Balkanu, piše Forin afers.

Magazin dodaje da je primarni cilj Kremlja u regionu držanje balkanskih država izvan zapadnih institucija, NATO i EU a sekundarni da kontroliše izvore energije u regionu kako bi balkanske zemlje u potpunosti zavisile od Rusije.

Balkan je posebno važan s obzirom na pokušaj istočne Evrope da postigne veću energetsku nezavisnost. Dok Poljska i Ukrajina grade sopstveno regionalno gasno čvorište, Putin odgovara gasovodom preko teritorije bivših jugoslovenskih republika. U 2016. godini, Rusija je završila 75 miliona dolara vrijednu dionicu gasovoda u Makedoniji, pokrivajući cio trošak, dok u Bosni, Rusija planira da zaobiđe centralnu valst i izgradi gasovod u većinski srpskom entitetu Republici Srpskoj, piše Forin afers.

Podjele u CG idu na ruku Rusiji

Za postizanje svojih ciljeva, dodaje se, Putin koristi taktiku zavadi pa vladaj.

U Makedoniji i Crnoj Gori Rusija je podstakla etničko nasilje što je obje te zemlje dovelo na rub građanskog rata piše magazin, navodeći da je britanski Gardijan u junu pisao da su ruski agenti već gotovo deceniju "umiješani u pokušaj širenja propagande i izazivanja nesloge u Makedoniji, podrškom političarima mafijaškog stila i ohrabrivanjem državno sponzorisanog nasilja nad albanskom manjinom".

Crnu Goru su ranjivom na miješanje Rusije učinile podjele između Crnogoraca i etničkih Srba, navodi Forin afers.

Uz podsjećanje na navodni pokušaj terorizma i ubistva tadašnjeg premijera Mila Đukanovića da bi se spriječio ulazak u NATO, list dodaje da je Đukanović preživio a Crna Gora ušla u NATO ali je ostala podijeljena jer su rasprave o ulozi Rusije i pokušaju puča produbile nepovjerenje javnosti u institucije i dodatno podijelile zemlju po etničkim linijama.

Kada je riječ o Bosni, Putinova finansijska podrška za Republiku Srpsku ohrabruje predsjednika Milorada Dodika u zalaganju za secesiju što bi predstavljalo opasan presedan prekrajanja mape jugostočne Evrope i oživljavanja balkanskih sukoba iz 90-ih godina, ocjenjuje Forin afers.

List dodaje da je ponašanje Zagreba važno za Bosnu jer bosanski Hrvati reagujući na zahtjeve bosanskih Srba traže svoj autonomni entitet i od Zagreba očekuju podršku koju im Plenkovićeva vlada ne daje a ta politika nemiješanja drži i Srbiju na odstojanju od BiH odnosno RS.

Hrvatska odoljela ruskim poslovnim predlozima

Prema pisanju Forin afersa Hrvatska u regionu vodi antirusku spoljnu politiku sa ciljem odvajanja od Kremlja. Početkom godine Zagreb je pokrenuo Trilateralnu jadransku inicijativu sa Albanijom i Crnom Gorom kao regionalni savez čiji su glavni prioriteti bezbjednost regiona i sprječavanje upliva Rusije kao i pomoć Albaniji i Crnoj Gori u pristupanju EU.

Kada je riječ o široj globalnoj igri Rusije, Hrvatska je zauzela još izričitiji stav. Prošle godine vlada je osnovala radnu grupu sa Ukrajinom kako bi prenošenjem svojih iskustava sa samoproglašenom Republikom Srpskom Krajinom, tokom rata 90-ih godina, pomogla Ukrajini u eventulanoj reintegraciji Krima, Donjecka i Luganska a počela je i razgovore o mogućem gasovodu koji bi povezivao Hrvatsku, Mađarsku i Ukrajinu.

Navodeći da Plenovićeva vlada nije podlegla ruskim poslovnim predlozima, ostavši vjeran saveznik Zapada u kampanji opiranja ruskoj ekspanziji na Balkanu, Forin afers piše da je Plenković odolio ruskom uticaju na primjer izgradnjom plutajućeg terminala za LNG (tečni prirodni gas) na sjevernom Jadranu kako bi spriječio energetsku zavisnost EU od Rusije kao i odbacivanjem ponude ruskih banaka da zamijene dug Agrokora za udio u vlasništvu kompanije jer je svjestan da bi prepuštanje kontrole nad najvećom hrvatskom kompanijom Rusima dovelo u opasnost regionalnu bezbjednost.

Uz ocjenu da će sposobnost Hrvatske da se suprotstavi ambicijama Rusije u regionu zavisiti prije svega od stabilnosti sadašnje vlade, odnosno od ishoda stranačkih izbora u HDZ na jesen, Forin afers navodi da bi pobeda umjerene Plenkovićeve struje mogla da obezbijedi napredak, ali da dugoročno gledano napredak ne može da obezbijedi jedna adminstracija već se mora izroditi iz dinamičnog i multipolarnog političkog sistema.

Za razliku od susjeda na Balkanu gdje je politička moć generalno u rukama jedne osobe, u Hrvatskoj je moć sada podijeljena izmedju Plenkovića, konzervativnih članova HDZ, predsjednice i parlamentarne opozicije. Na ironičan način, haos koji je doveo do uspona novih poltičara rezultirao je boljom podjelom moći a to je stvorilo umjerenije političare i umanjilo osjetljivost zemlje na uticaj Rusije.

Hrvatska je primjer koji pokazuje da je podrška Zapada snažnim političkim sistemima umjesto pojedincima najbolji garant stabilnosti na Balkanu, navodi Forin afers.