ULAZAK U EU

Nova energetska pravila za Hrvatsku

Ulaskom Hrvatske u EU neće se moći prodavati stanovi u zgradama koje nemaju energetski sertifikat.

Sve nove zgrade, koje se grade od 2010, moraju imati sertifikat o energetskoj učinkovitosti, a ulaskom u Uniju neće moći da se prodaju ni stanovi u postojećim zgradama koji ga nemaju.

Sertifikat se dobija nakon pregleda nekoliko eksperata, i koji govori o tome kolika je trenutna potrošnja energije u zgradama, te predlaže načine uštede.

Projektom je previđen energetski nivo B. U njemu su troškovi za energiju oko pet puta manji nego u najlošijem nivou - G.

To je srž energetskog sertifikovanja.

"Vi imate uvid koliko će vas, osim zakupa stana koji ćete plaćati ili kredita ili bilo kojeg izdatka za sam prostor, na godišnjem nivo koštati energent za grijanje" kaže Ilija Drmač iz UNDP-a.

Nabavka  sertifikata

Jedna zgrada još nema energetski sertifikat, ali arhitekta Željka Hrs Borković, s obzirom na godinu izgradnje i stanje, procjenjuje da nije iznad nivoa E.

"Zgradu bismo mogli sigurno dovesti u energetski nivo B, a možda i bolje od toga, to će pokazati analiza. Šta bi dobili time? Dobili bi značajno manje račune za energiju, to znači da vaš račun za grijanje može predstavljati jednu desetinu nekadašnjih troškova", ocijenila je Željka Hrs Borković iz Hrvatske udruge energetskih certifikatora.

Za to su potrebna ulaganja - od izolacije, fasade, prozora, do instalacija i rasvjete. Sve to predložili bi ovlašteni serfikatori, a dokument za stan u postojećoj zgradi koštao bi između 200 i 360 eura.

Do sada je sertifikate nabavilo sedam hiljada javnih i stambenih zgrada. Ulaskom u EU sve zgrade, stanovi i kancelarije koji se prodaju moraće da imaju energetski sertifikat. A od 01.01.2016. bez sertifikata se stanovi neće moći ni iznajmljivati."

 "Taj energetski sertifikat znači da ja kad idem da kupim stan imam dva stana po istoj cijeni, možda ću izabrati onaj u višem energetskom rangu iz razloga što znam da ću za energiju plaćati manje", ističe Anka Mrak Taritaš, ministarka građevinarstva.

I javne zgrade moraju imati sertifikate. A njih osam hiljada otišlo je i korak dalje. Spojene su u informacijski sistem koji mjeri potrošnju energije.

"Možete vidjeti na našem panelu koliko trošimo po mjesecima energenata, koliko trošimo po danima, koliko trošimo u vrijeme radnog vremena, koliko van radnog vremena", kazala je Ines Androić Brajčić, pomoćnica ministarke.

Na kraju će se vidjeti razbacuje li se država u svojim zgradama energijom i kako se može uštedjeti.

Cilj Evropske unije je do 2020. godine smanjiti godišnju potrošnju energije za 20 posto.

(Izvor: Al Jazeera)