PRVI REZULTATI

Hrvatska: HDZ vodi na izborima

Prvi nezvanični rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, pokazuju da vodi HDZ sa osvojenim 61 mandatom u Saboru. Slijedi koalicija oko SDP-a sa 54 mandata, pa Most sa 12 i Živi zid sa 8 mandata.

Taj rezultat se razlikuje od izlaznih anketa koje su prognozirale izjednačen izborni rezultat glavnih rivala.

Od ostalih stranaka, IDS je osvajio 4, HDDSB/HKS 1, a Bandić 2 mandata.  

Lider HDZ-a Andrej Plenković je u sjedište stranke došao neposredno nakon zatvaranja birališta i u prvom obraćanju medijima rekao da je zadovoljan i kampanjom i rezultatom. 

U štabu te stranke vlada prava euforija, javljaju hrvatski mediji. I dok svi šefovi stranaka već odavno u svojim štabovima slave, lider SDP-a Zoran Milanović se još nije pridružio stranačkim kolegama.

U SDP-u je dosta razočaranih nakon prvih preliminarnih rezultata, a bivši ministar policije Ranko Ostojić kaže da će Hrvatska ponovo "rizikovati" vladu HDZ-a i Mosta.

Oko 3 miliona i 800 hiljada birača, od kojih je 59.409 iz dijaspore, bira 151 poslanika, od toga 140 u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri poslanika biraju hrvatski državljani u dijaspori, u 49 država širom svijeta, a osam pripadnici nacionalnih manjina.

Za 151 mjesto u Saboru nadmeće se 2.456 kandidata, raspoređenih na 174 stranačke i tri nezavisne liste. Birališta su otvorena do 19 sati.

Prve preliminarne rezultate izbora, Državna izborna komisija će saopštiti u ponoć na konferenciji za štampu. "Tekuće" rezultate komisija će početi da objavljuje od 22 sata na svojoj veb stranici i dopunjavaće ih svakih petnaestak minuta.

Do 16.30 sati izlaznost na prevremenim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj je 37,5 odsto, što je gotovo 9,5 procenata manje birača izašlih na današnje u odnosu na redovne parlamentarne izbore prije deset mjeseci, pokazuju podaci Državne izborne komisije (DIP) od 17 sati.

Predsjednik DIP Branko Hrvatin rekao je da je najveći odziv u Karlovačkoj županiji, a najmanji u Požeško-slavonskoj.

Što se tiče većih gradova, do 11.30 najviše birača glasalo je u Varaždinu i Karlovcu, a najmanje u Vukovaru.

U SDP razočarani, HDZ zadovoljan anketama

Rezultati izlaznih anketa izazvali su razočaranje u izbornom štabu koalicije okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP), dok su u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) izrazili zadovoljstvo rezultatima.

"Očekivali smo više, ali i ovaj rezultat je dobar jer smo relativni izborni pobjednici, što je najvažnije", rekao je Siniša Hajdaš Dončić iz SDP za Novu TV komentarišući rezultate izlaznih anketa, javlja Beta.

Na prošlim izborima prije deset mjeseci lijeva koalicija osvojila je 56 mandata, ali su u toj stranci sada očekivali najmanje 60 mandata.

Funkcioner HDZ Gordan Jandroković izjavio je da je zadovoljan rezultatima, odnosno osvajanjem 57 mandata, dodajući da ta stranka računa i na tri sigurna mandata iz dijaspore.

"Osvojili smo više glasova nego što smo osvojili (na prošlim izborima) s Domoljubnom koalicijom (59) i zadovoljni smo. U ovome trenutku možemo biti zadovoljni, ali očekujemo i bolje rezultate", rekao je Jandroković.

U HDZ navode da su za razliku od SDP na izbore izašli samostalno, odnosno samo uz nekoliko partnera na svojoj listi.

SDP je na izbore izašao u okviru Narodne koalicije zajedno sa Hrvatskom narodnom strankom, Hrvatskom seljačkom strankom i Hrvatskom strankom penzionera.

Vlaho Orepić iz Mosta rekao je večeras novinarima da je zadovoljan rezultatima, jer pokazuju da ta stranka ima stabilno biračko tijelo.

"Prve ankete ne prejudiciraju ishod izbora"

Prve ankete, pogotovo kad je rezultat tako blizu, a izlaznost niska, ne moraju nužno prejudicirati ishod izbora, ocijenio je večeras analitičar i sociolog sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu Darko Polšek.

Za razliku od prošle godine, kad su izbori Hrvatsku vodili u nepotrebne konfrontacije, pomak ljevice nadesno i blaži tonovi desnice govore o svijesti glavnih političkih stranaka da je bolje zadržati „normalnu” glasačku liniju ili, kako kaže, politički rečeno, kakvo-takvo jedinstvo građana, nego li imati „polarizovanu glasačku liniju”, u kojoj se stranke više ne bore za glasove centra jer ih tamo više nema.

"Za glasače kojima je ekonomija glavni problem političkog rukovođenja, kao što to i trebalo biti u kriznim uslovima visoke zaduženosti, sličnost politika dominirajućih stranaka nije posebno srećna okolnost", kaže Polšek za Jutarnji list, prenosi Tanjug.

On je ocijenio da je lošija perspektiva da se stanovništvo polarizuje oko nebitnih pitanja.