Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Region

Objavio: F.R.

24. 06. 2016. 14:50   >>  16:45 27

BUGAJSKI PIŠE

"Rusija pritiska Srbiju"

Iznenadno otkazivanje posjeta premijera Aleksandra Vučića Briselu i Vašingtonu pokazuje da je nova vlada u Srbiji i dalje osjetljiva na pritisak Kremlja. Vučić je odložio putovanja nakon što je jedan pro-vladin list u Srbiji izvijestio da su ambasade nekih zemalja EU i SAD ‘’okidač’’ za ulične proteste protiv vlade u cilju destabilizacije Srbije, navodi se u autorskom tekstu Januša Bugajskog objavljenom na sajtu Centra za analizu evropske politike.

Vučić je trebalo da putuje u Brisel na ceremoniju formalnog otvaranja pregovora o članstvu u EU, a za SAD na inauguralni let Air Serbia za Njujork, a zatim da razgovara s američkim zvaničnicima 21. juna. Ali su posjete iznenada otkazane zbog rastuće ruske zabrinutosti da bi Srbija konačno mogla da krene ka institucijama Zapada.

Moskva je zaprijetila da će revidirati ili odustati od niza ekonomskih sporazuma sa Beogradom ukoliko zemlja nastavi dublje integracije sa EU. Sergej Železnjak, potpredsjednik ruske državne Dume, je takođe upozorio Srbiju da ne slijedi Crnu Goru u kontekstu članstva u NATO. Zanimljivo, prijetnje iz Kremlja protiv crnogorskog rukovodstva nijesu uspjele da skrenu Podgoricu sa zapadnog puta.
Vučić je krajem maja nenajavljeno posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina.

To je za posljedicu imalo zahtjev Kremlja da pro-ruski ministri budu uključeni u novu srpsku Vladu. Putin je takođe insistirao da socijalisti, predvođeni ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem, moraju ostati u administraciji zbog njihovih pro-ruskih stavova. Putinova poruka je u osnovi bila da Beograd treba da odustane od srljanja u EU ili od stvaranja bliže veze sa NATO. Tokom nedavne posjete Moskvi, Dačić je izjavio da Srbija neće postati dio EU po cijenu pogoršanja odnosa sa Rusijom.

Uprkos desetogodišnjem naporu, Rusija ima malo istinskih saveznika na Balkanu. Hrvatska i Slovenija su se pridružile i EU i NATO-u. Albanija je takođe članica NATO-a, uskoro će joj se pridružiti i Crna Gora. Makedonija i Kosovo takođe imaju za cilj da uđu u zapadne institucije, dok je Bosna i Hercegovina i dalje paralizovana svojim unutrašnjim podjelama. To stavlja Srbiju na prvu liniju pažnje iz Kremlja.

Srbija je Kremlju najpouzdanija politička veza, ne zbog slovensko-pravoslavnog bratstva, već kao posljedica hladne političke računice. Moskva je potrošila posljednju deceniju penetrirajući u srpsko društvo, posebno kroz širenje propagande preko lokalnih medija, interneta i društvenih mreža. Glasnogovornici Kremlja i njihove medijske kolege su fokusirane na tri teme kako bi mogli da utiču na srpske političare i građane: istorijska solidarnost, pogubni Zapad i odbrana tradicionalnih vrijednosti.

Moskva konstantno apeluje na pan-slovenske i pravoslavne veze između Rusije i Srbije, dok naglašava pomoć Rusije u oslobađanju od otomanske Turske u XIX vijeku. Rusija zanemaruje istorijske epizode kada su dvije zemlje bile u sukobu, posebno nakon Drugog svjetskog rata, kada je Beograd raskinuo s Moskvom i sa sovjetskom propagandom koja je optuživala Jugoslaviju za izdaju principa međunarodnog komunizma i prijetila da će je napasti.

Poslije raspada Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, nacionalistički političari u Beogradu su se pozivali na rusku solidarnost, bilo da se radilo o očuvanju jugoslovenskog integriteta čime su crtali Veliku Srbiju, bilo preko očuvanja kontrole nad Kosovom - koje je steklo nezavisnost u februaru 2008. i koje je priznato od strane SAD i većine članica EU i NATO-a.

Moskva eksploatiše i produbljuje srpsko nezadovoljstvo protiv SAD-a i NATO-a kako bi demonstrirala svoju zaštitu ranjivih zemalja od raspada i strane dominacije. Ruska državna propaganda optužuje Zapad za navodno podsticanje državnog kolapsa, uz istovremeno favorizovanje srpskih susjeda, uz stalno podsjećanje na NATO napad. Sada tvrdi da Zapad pokušava da potčini i dominira Srbijom odvajajući je od majke Rusije. Ovdje je cilj da se ocrne zapadne institucije i da se diskredituju lokalni političari koji podržavaju EU, NATO i SAD.

Takve oštre poruke koje ponavljaju nacionalistički Srbi, su usmjerene da privuku antiglobaliste, euroskeptike, anti-američke snage, ultra-konzervativce i religiozne zajednice, gdje se Rusija pretvara da je branitelj tradicionalnih vrijednosti, prikazujući i EU i Sjedinjene Države kao devijantne i nemoralne. Ruska pravoslavna crkva održava bliske veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kako bi koordinisale svoj ultra-konzervativizam, anti-liberalizam i antizapadnjaštvo.

Protesti građana protiv građevinskog projekta (‘’ Beograd - grad na vodi’’, prim. prev.), koji je finansiran od strane Ujedinjenih Arapskih Emirata i podržan od strane premijera, se opisuju kao anti-vladina politika. Rusija se uključila u ovaj lokalni sukob kao zaštitnik legitimne vlade protiv potencijalne "obojene revolucije", proizvedene od strane Vašingtona i Brisela. Ambasadori Evropske komisije i SAD u Srbiji odlučno poriču da su imali bilo kakvu ulogu u uličnim demonstracijama.

Vučićeva vlada mora paziti da ne padne u zamku Rusije, potiskujući protivljenje javnosti ili kroz papagajsko ponavljanje što bi je udaljilo od EU i SAD-a. Beograd više ne može igrati ulogu nesvrstane Jugoslavije tokom Hladnog rata, i balansirati između Zapada i Istoka. Ako Srbija odlučno ne nastavi put u EU i prema eventualnom ulasku u NATO, postaće sve više upletena u anti-zapadne intrige koordinisane iz Kremlja.

(Januš Bugajski je viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) u Vašingtonu i domaćin televizijskih emisija ''Bugajski hour'' i ''Bugajski time'' koje se emituju na Balkanu. On je bivši direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS)).

Preveo: E. Drpljanin

Пратите нас на

Коментари27

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније