PODNOSE INICIJATIVU

MANS:Kandidati da provjere birački spisak

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora dostaviće predsjedničkim kandidatima Filipu Vujanoviću i Miodragu Lekiću inicijativu da od nadležne inspekcije Ministarstva unutrašnjih poslova zatraže preispitivanje podataka u biračkom spisku za oko sedam hiljada građana.

Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović kazala je da, kad je god ta nevladina organizacija ukazivala na nedostatke o biračkim spiskovima, jedan od glavnih argumenata državne uprave bio je da nije bilo konkretnih inicijativa i prijava. Podsjetila je da samo predsjednički kandidati zakonski imaju pravo da podnesu inicijativu i
nakon zaključenja biračkog spiska zatraže bilo kakve promjene.

Prema njenim riječima, građanin koji ima dvojnika koga je neko upisao u birački spisak, ne može tražiti da se taj dvojnik izbriše „nego on mora da pođe i traži da ga izbrišu, što je zaista nevjerovatno“.

Ćalović je kazala da je MANS za predsjedničke kandidate pripremio inicijative za slučajeve koje smatra najdrastičnijim i najozbiljnijim.

„Predsjednički kandidati, prema Zakonu, jedini imaju pravo da ih upute MUP-u, odnosno inspekciji, koja bi onda u roku od 24 sata trebalo da ih razmotri i najkasnije dva dana nakon toga predsjedničke kandidate informiše o rezultatima nadzora“, precizirala je Ćalović.

MANS je, kako je navela, pripremio prijave za skoro sedam hiljada osoba, među kojima su „duplikati“, ali i osobe koje su mlađe od 40 godina a brisane su iz biračkog spiska.

Ona je pojasnila da su namjerno uzeli osobe mlađe od 40 godina, jer je mnogo manja vjerovatnoća da su umrle. „Takvih osoba ima 3,3 hiljade“.

Pored toga, MANS je prijavio i novoupisane osobe koje su starije od 60 godina, i kojih je oko 2,6 hiljada.

„Ako neko ima preko 60 godina a rođen je u Crnoj Gori, koji je to razlog da se tek sad upisuje u birački spisak, nakon parlamentarnih izbora, a da ranije nije imao pravo glasa“, upitala je Ćalović.

,,Prijavili smo skoro sedam hiljada osoba za koje imamo vrlo veliku vjerovatnoću da su na nezakonit način upisane, odnosno da one eventualno ne postoje, odnosno da je riječ o umrlima“, rekla je Ćalović.

Prema njenim riječima, u nekim opštinama je mnogo izraženiji trend pojavljivanja takvih birača, a najviše ih je u Podgorici, gdje je i najbrojnije biračko tijelo, a zatim u Rožajama, Baru, Beranama, Nikšiću, Plavu i Bijelom Polju.

Ona je kazala da od predsjedničkih kandidata očekuju da podnesu te inicijative inspekciji MUP-a „i da vidimo konkretno kako će državne institucije da odreaguju“.

Ćalović smatra da je Zakon namjerno napravljen tako da ostavlja malo vremena da se pogleda konačni birački spisak.

Iz MANS-a su pojasnili da, ako predsjednički kandidati odmah predaju inspekciji te inicijative, reakcija se može očekivati i prije izborne šutnje.

U MANS-u, kako je naveo direkor monitoring programa Vuk Maraš, mogu donekle razumjeti zašto je 14 hiljada ljudi brisano, jer ima veliki broj onih koji su izgubili pravo po osnovu gubitka prebivališta, žive u inostranstvu ili su umrli pa su po tom osnovu, ili po nekom drugom, izbrisani.

„Ali je apsolutno neshvatljivo kako je 16 hiljada ljudi u Crnoj Gori moglo da bude novoupisano – odakle su došli ti ljudi i po kojem osnovu su stekli pravo da glasaju na ovim izborima, pogotovu imajući u vidu da u Crnog Gori postoji vrlo restriktivan sistem, čak i kad je državljanstvo u pitanju, koji ne omogućava tako lako da neko novi stekne pravo glasa“, naveo je Maraš.

Prema njegovim riječima, na nivou cijele države, odnosno centralnog biračkog spiska, sada je promijenjeno skoro šest procenata, dok neke opštine imaju promjene u biračkom spisku i po više od deset odsto.

„To su Bar, Budva i Plav, dok imamo Rožaje i Tivat koji su 8,7 odnosno 8,8 odsto, i na kraju Nikšić gdje su se desili lokalni izbori i gdje je birački spisak promijenjen za nevjerovatnih sedam procenata“, kazao je Maraš.

On je podsjetio da se najveći broj problema i prijava odnosio na naselje Konik zbog raseljenih.