M.V./A.J.

PREMIJERSKI SAT

Spajić: Prosječna zarada hiljadu eura do kraja godine

Premijer Milojko Spajić odgovarao je danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu. On je kazao da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici, kao i najavljenu rezoluciju o Jasenovcu. Spajić je najavio i da će prosječna plata u Crnoj Gori do kraja godine biti 1.000 eura.

Tok sjednice:

Poslanika Adrijana Vuksanovića (DUA i HGI) interesovalo je da li Vlada razmišlja u pravcu da izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.

Spajić je na to odgovorio da je snižena stopa PDV-a od 7 odsto na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u poreskom sistemu Crne Gore prvi put uvedena sredinom 2016. godine i to za hotele sa najmanje četiri zvjezdice u Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Središnjem i Primorskom regionu.

"Pored navedenog, od 2015. godine u primjeni je nulta stopa PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica. Primjenom ove stimulativne mjere investitorima je značajno olakšava gradnja i opremanje navedenih objekata, što je imalo za cilj povećanja investicija i izgradnju hotelskih objekata visoke kategorije u cilju unapređenja turističke ponude Crne Gore", naveo je on u izlaganju.

Iz prethodno navedenog, kako je kazao, može se zaključiti da su primjenom snižene stope PDV-a, hoteli ove kategorizacije, duži vremenski period, bili u povlašćenom položaju u odnosu na hotele niže kategorije ali i ugostiteljske objekte.

"Takođe, primjena snižene stope na navedene usluge nije se reflektovala na cijene ovih usluga u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima, odnosno, nije došlo do njihovog snižavanja, iako je u ovom periodu primjenjivana i snižena stopa na osnovne životne namirnice, što je omogućavalo da na bazi razlike ulaznog i izlaznog PDV-a sektor ugostiteljstva ostvari dodatnu dobit", rekao je Spajić.

On je, između ostalog, kazao da je saglasan da trenutno zakonsko rešenje na adekvatan način ne tretira ovo pitanje.

"Svjesni potrebe unapređenja zakonodavnog okvira u ovoj oblasti, Ministarstvo finansija u sklopu pripreme Fiskalne strategije, razmatra modele koji bi bili najadekvatniji a koji bi ujedno na jedinstven način tretirali ovo pitanje, bez dovođenja u diskriminatoran odnosno povlašćen položaj bilo koga u ugostiteljskoj djelatnosti. Prilikom predlaganja izmjena poreske politike u ovoj oblasti vodićemo se direktivama EU sa kojima kao zemlja kandidat za članstvo moramo biti usklađeni ali i uvažavajući značaj koji turizam i ugostiteljstvo imaju za Crnu Goru kao turističku destinaciju", naveo je on. 

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je premijera Spajića da li je završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukcije regionalnog puta Ostros – Vladimir i ako jeste kad možemo očekivati početak radova.

Spajić je kazao da se sa ovim problemima susrijećemo gotovo u svim djelovima Crne Gore, zbog čega je jedan od prioriteta 44. Vlade izgradnja saobraćajne infrastukture, u prvom redu autoputa i brzih cesti - ali i poboljšanja mreže regionalnih puteva u cilju unaprjeđenja kvaliteta života građana i dinamiziranja ekonomskog rasta.

"Kada je u pitanju put Vladimir - Ostros u potpunosti razumijem koliko neadekvatna saobraćajna komunikacija opterećuje stanovništvo koje gravitira u ovom području. Prema informacijama kojima raspolažem, projektna dokumentacija za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir je u toku, tačnije cca 80% tehničke dokumentacije obrađeno i završeno", kazao je Spajić.

Kako je naveo, glavnim projektom je predviđena rekonstrukcija puta u dužini od cca 17km, poboljšanjem horizontalnih i vertikalnih elemenata puta, te proširenje istog sa trenutnih cca 5m na ukupnu širinu 6m, odnosno dvije saobraćajne trake po 3m, kao i sanacija klizišta i postojećeg mosta.

"Nakon završetka projektne dokumentacije i pozitivne revizije iste, steći će se uslovi da Uprava za saobraćaj planira obezbjeđivanje finansijskih sredstava i da ovaj projekat planira Planom javnih nabavki za narednu godinu, odnosno raspiše otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na predmetnoj saobraćajnici", zaključio je Spajić.

Prosječna plata u Crnoj Gori biće 1.000 eura do kraja ove godine

Na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od ključnih obećanja a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto, Spajić je kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori do kraja godine biti 1.000 eura.

"Kao što smo rekli, kao što smo obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate, biće veća zarada i za vas i nikakav problem neće biti", odgovorio je Spajić Mugoši.

On je naveo da nije bilo davno kada su u Parlamentu predstavljali set ekonomskih reformi „Evropa sad 1“ i bili okarakterisani kao neko ko gura ovu zemlju u bankrot. Sve te kvalifikacije, kako je kazao, realnost je demantovala kroz veću minimalnu i prosječnu zaradu, manje troškove za privredu, veće prihode budžeta i ekonomski rast.

"Ekonomski rast kojim su se hvalili upravo oni koji su istu tu Vladu srušili. Odmah zatim, obećali smo povećanje minimalnih penzija, kao mjeru zaštite standarda naših penzionera. I tada su mnogi rekli da ćemo tu mjeru finansirati iz, podsjetiću: povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Elektroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Govorili su da smo precijenili budžetske prihode za ovu godinu. I šta se desilo? Niti smo povećali PDV, Elektroprivreda nije prodata, zadužili smo se isključivo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, a prihodi su za period januar-april ostvareni značajno iznad plana", dodao je on. 

Poručio je da posvećeno rade na pripremi nove Fiskalne strategije koja će, kaže, obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Fiskalna strategija, ističe, biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje.

"I upravo je to mjera strateškog djeovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima. Sve mjere koje predložimo, biće pažljivo razmatrane u sklopu socijalnog dijaloga, uz puno uvažavanje privrede, sindikata i uz odgovoran odnos prema javnim finansijama", odgovorio je premijer. 

Poslanik SNP-a Bogdan Božović upitao je premijera Spajića da li možemo očekivati da će sredstva opredjeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi 3% od ukupnog budžeta.

Spajić je kazao da Crna Gora ima velike potencijale za rast poljoprivredne proizvodnje, a kada tome dodamo i multiplikativni učinak poljoprivrede na ostale privredne grane, jasno je, tvrdi, da je razvoj ovog sektora nemjerljivo važan za ukupan napredak Crne Gore.

"Sa 6% učešća u BDP-u tokom 2023, poljoprivreda je već značajna grana za Crnu Goru, a posebno je važan izvor prihoda za stanovništvo sjevernog regiona zemlje. Razvojem poljoprivrede povećava se vrijednost ukupnog obima privredne proizvodnje jedne zemlje, smanjuju se davanja na uvoz i tržište postaje otpornije na spoljne uticaje. Svakako, svjesni značaja poljoprivrede možemo kroz godišnja budžetska izdvajanja, prikazati privrženost unapređenju ove grane. U poređenju sa 2020. godinom kada je izdvajanje za poljoprivredu iz nacionalnog budžeta iznosilo 24,4 miliona eura, u ovoj godini je opredijeljeno 51,4 milion eura, sto je povećanje od 211%", naveo je on. 

Ulaganja u sektor poljoprivrede, kako navodi, vrše se iz nacionalnih i evropskih sredstva.

"Vlada Crne Gore je preko resornog ministarstva za 2024. godinu definisala program mjera namijenjenih za poljoprivredu, ali i ruralni razvoj u iznosu od 75 miliona eura, a sve u skladu sa Strategijom razvoja za period 2023-2027. Pored nacionalnih sredstva, veliki segment ulaganja predstavlja IPARD III program, posredstvom kog je crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju 63 miliona eura podrške EU, 19 miliona eura podrške Vlade Crne Gore, što je ukupno 82 miliona eura bespovratne podrške namijenjene razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori", odgovorio je Spajić. 

Podsjetio je da se ulaganja u sektor poljoprivrede vrše iz nacionalnih i evropskih sredstva.

Kako je kazao, veliki segment ulaganja predstavlja IPARD III program, posredstvom kog je crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju 63 miliona eura podrške EU, 19 miliona eura podrške Vlade Crne Gore, što je ukupno 82 miliona eura bespovratne podrške namijenjene razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori.

Mandić je kazao da je problem u parlamentarnoj većini nastao kada je njihov koalicioni partner SDP počeo da sarađuje sa partijama iz opozicije.

"Kada je počeo da vas kritikuje na isti način kao što smo vas mi kritikovali... To je bilo jasno da ćete vi da doživite krah i brodolom, što se desilo 2020. godine", naveo je Mandić.

Istakao je da dijeli teret sa premijerom Milojkom Spajićem, iako bi mu, kaže, lakše bilo da je stao po strani.

Mandić je poručio da je zagovornik čvrstog čuvanja parlamentarne većine u Crnoj Gori, koja, kako navodi, treba da drži "otvorena vrata" i razgovara sa Dritanom Abazovićem koji je bio parlamentarna većina 2020. godine.

Na Mandićevo izlaganje Nikolić je kazao da mu Milan Knežević "drži lekciju iz političkih principa".

"Vi ste od 2020. postali predsjednik Skupštine a mi posljednjih godina svjedočimo novoj disciplini u kojoj je politika svih politika biti na vlasti po svaku cijenu i mimo svih principa". 

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić osjeća tjeskobu i nelagodu što mora da objašnjava zbog čega mimo stranačkih principa, nastavlja da podržava aktuelnu vladu.

"To nije komforno stanje za vas i vidi se po broju i načinu diskusija. Vi ćete vjerovatno morati dodatno da objašnjavate ljudima koji su vas glasali zbog čega vaš koalicioni partner iz DNP-a smatra da je prekršen koalicioni sporazum i da je dovedena u pitanje podrška aktuelnoj Vladi zbog najavljenog glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrnici u UN, a uprkos tome najavljujete da ćete ući u Vladu", rekao je Nikolić.

Nikolić je kazao da je Mandić odbijao da kao predstavnik srpskog naroda preuzme odgovornost i da sva pitanja koja ih tište srpski rješavaju u Vladama i institucijama države. 

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da brzo očekuje da bude proširenje Vlade.

On je naveo i da će se njihovo učešće u reformisanoj Vladi sigurno desiti. 

On je poručio Abazoviću da ne računaju da će u aktuelnoj većini naći nekoga "ko će preći tamo - na put bez povratka", ostavljajući ovu parlamentarnu većinu i vjerujući da može nakon toga da napravi neki novi politički savez u Crnoj Gori.

"Sve neka pređe i dio parlamentarne većine, moraćete da dođete kao što ste sjeli sa DPS-om i da kažete 'a šta sad?' Siguran sam da u parlamentarnoj većini ne postoji niko, dok se ne reformiše DPS, ko će sa DPS-om praviti većinu", dodao je Mandić.

Abazović je rekao da je dobro da građani vide "ovakvo nevaspitanje i obraćanje u parlamentu".

"Nijeste konkretno odgovorili oko Beograda i crne "škode". Ali bavićemo se vašim transakcijama. A što se tiče ugovora o lobiranju tu je sve urađeno po zakonu. Vi sa vlašim floskulama, na taj način vrijeđate ljude. Vi ne razlikujete dobro od lošeg, samog korisno od beskorisnog. Ako možda mislite da vam sve ide kako treba, nije tako. Vladu vam vode određene neznalice. Mi smo vodili vladu koja je vratila državi kapital. Pričate o švajcarskoj kompaniji za Željezaru, gdje biste je doveli da nijesmo vratili Željezaru", izjavio je lider GP URA. 

Abazović je kazao da će premijer morati nekako da objasni kako je kupovao za deset centi a prodavao za 118 dolara. 

"Budite sigurni da vaši prijatelji u Beogradu, i dalje od Beograda, ne gledaju na vaše postupke kao što vi gledate. To je vama problem", rekao je Abazović. 

Premijer je poručio poslaniku Abazoviću "dosado dosadna, zašto se ne bavimo konkretnim stvarima".

"Razumijem ja vaše frustracije i komplekse, vi ste prve plate zaradili kao političari od Skupštine. Ja sam uspješan čovjek, pa je li bog dao da sam bogat. Sve afere koje imate dajte, tužillaštvu nijeste dali. Nemam nekretninu, nigdje. Mislim da ja nisam potpisao u ime Crne Gore nešto što je državi štetilo a vi jeste. Bez odluke Vlade potpisali ste ugovor o lobiranju sa Bipartizan Solutions, dali ste 350.000 eura naših para ko zna kome. Kao fizičko lice ste to uradili. Prijatelj ili ko zna ko mu je, imao je platu 35.000 eura. Kakva je to kompanija i tužilaštvo će time da se bavi. Ja nikada nijesam oštetio budžet države a vi jeste", rekao je Spajić. 

Abazović je rekao da premijer nije odgovorio a sastajao se sa Do Kvonom, jednim od najtraženijih kriminalaca u svijetu po nekim tvrdnjama, u Beogradu na adresi Topalovićeva 4. Pitao je premijera je li ikad bio suvlasnik fonda Das Kapital u Singapuru i je li tamo platio porez na dobit. Pitao je i je li Das Kapital kupovao tokene od Tera Lune i kako. Traži da premijer kaže ima li nekretnine u Singapuru, kao i ko je koga vozio crnom "škodom".  

"To su moja pitanja. Možda su vama smiješna ali građani znaju da sam ja uvijek ovdje govorio istinu", rekao je Abazović. 

Kazao je da će nastaviti sve transparentno da iznosi, u interesu građana. 

Na Abazovićevo pitanje odgovorio je premijer.

"Kako sam i obećao da ću na Vaša TikTok dječja pitanja odgovore tražiti od Chat GPT-a, u nastavku ispunjavam preuzetu obavezu i odgovor prenosim integralno: “Nažalost, nisam imao priliku dobro da upoznam Do Kvona, ali znam da je poznat po svojim humorističnim performansima i satiri u društvu. Što se tiče razgovora u Beogradu, vjerovatno bi tema bila vezana za umjetnost, humor ili društvene teme koje su karakteristične za njegovo stvaralaštvo”, naveo je Spajić.

Premijer je rekao da povodom navoda o diplomatskom šamaru Stejt Departmenta, "dabogda nas svi tako šamarali". 

"Mi se konsultujemo sa našim međunarodnim partnerima", rekao je Spajić. 

Naglasio je da je na čelu policije profesionalac, posvećen instituciji. 

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića od kada poznaje Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom njihovog susreta u Beogradu.

On je rekao da od ove Vlade "prevara nikad kraja". Kazao je da je Stejt Department diplomatski šamarao vladu demantijem da posreduje o crnogorskim amandmanima na rezoluciju o Srebrenici. 

"Kada ste se sreli s Do Kvonom, o čemu ste pričali, i gdje ste se sreli", rekao je Abazović. 

On je rekao da je na čelu policije bivši šef finansijsko-obavještajne jedinice i da provjerava da li se vode neke istrage o sumnjivoj kupovini kuće u Boki Kotorskoj, a sve vezano za premijera. Naglasio je da se detalji o Do Kvonu moraju znati. 

"Kako je ušao u Crnu Goru i sa kim je razgovarao", rekao je Abazović. 

Reagovao je Vasilije Čarapić (PES), ističući da je tokom Abazovićevog izlaganja došlo do više kršenja poslovnika. Zatražio je da rukovodstvo Skupštine izrekne opomenu.   

Objava rezultata popisa u drugoj polovini godine, lakše do državljanstva

Poslanica Demokratske narodne partije Maja Vukićević pitala je ko opstruira objavljivanje podataka sa popisa. 

"A vjerujem da će politika koja je imala za cilj napad na srpski narod u Crnoj Gori, upravo i kroz rezultate popisa, doživjeti kolaps", rekla je Vukićević. 

Kazala je da je 30 godina srpski narod marginalizovan u Crnoj Gori. 

Najavila je da će DNP predložiti zakonsko rješenje kako bi se riješio status ljudi koji žive u Crnoj Gori ali nemaju državljanstvo. Mora se, kaže, sprovesti kontrola u dijelu gdje se ANB-u daje mogućnost da iznosi famozne procjene ko može a ko ne do našeg pasoša. 

Premijer je rekao da je sramota da neko ko živi u Crnoj Gori decenijama ne može do crnogorskog državljanstva. Pozdravio je najavu donošenja novog zakona, ističući da je Njemačka nedavno olakšala uslove za dvojno državljanstvo a to je trend u Evropi. 

Spajić je rekao da će u drugoj polovini godine početi objava podataka sa popisa. U toku je, kaže, tender, i onda će se sukcesivno objavljivati podaci. 

"Softver će omogućiti da svi mogu da provjere podatke koji su unijeti", rekao je Spajić. 

Premijer je rekao da su međunarodni zvaničnici čestitali Crnoj Gori na uspješnom sprovođenju popisa. 

Najavljeno podnošenje rezolucije o Jasenovcu

Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović rekla je da se u parlamentu govori istina. 

"Što premijeru nije svojstveno, o čemu svjedoče posljednji mjeseci njegovog rada. Nećemo dozvoliti da iznosite neistine o radu 43. vlade", kazala je Novaković Đurović. 

Javio se Andrija Mandić, ističući da će savez ZBCG predložiti Rezoluciju o Jasenovcu. 

"Očekujemo stoprocentu podršku vlasti i opozicije", rekao je Mandić.

On je rekao da ne govorimo o kolektivnoj odgovornosti, jer je krivica uvijek individualna.  

Na komentare Spajića, reagovao je Danijel Živković (DPS), tvrdeći da DPS nije vodio prorusku politiku. Aplikacija za EU, ali i zahtjev za članstvo u NATO, počeli su mnogo ranije.  

"Pogledajte sebe u ogledalo i utemeljite vašu politiku na činjenicama", rekao je Živković.

"Amandmani su odlični jer pokazuju prave namjere"

Spajić je rekao da ne prihvata da je Crna Gora lošija od bilo koga i da na sve gleda iz žablje perspektive. 

"Bio sam van zemlje 16 godina, nikada nijesam dozvolio da me neko gleda sa visine. Crna Gora nije bez korijena, ona je bila država kad neke druge države sada u Evropi to nijesu bile. Mi treba da budemo lideri u Evropi", rekao je Spajić. 

On je rekao da je postojala propaganda da će se rezolucijom izglasati genocidnost jednog naroda. 

"Što bi kome smetali ti amandmani? Oni samo navode očito, da nijedan narod, nijedna vjerska skupina, nijesu genocidni. Jesmo li čuli reakciju BiH na amandmane? Ja sam ubijeđen da im je to prihvatljivo. Ovi amandmani su odlični jer će pokazati pravu namjeru svih", rekao je Spajić. 

On je rekao da se najavljuje i rezolucija o Jasenovcu, pa što ne podržati i to". 

"Mi ljude ne treba da tretiramo kao drugorazredne građane. Amandmani osigiravaju da niko nema ništa protiv srpskog naroda", rekao je Spajić. 

"DPS do 2014. godine vodio prorusku politiku"

Premijer Spajić je rekao da su u PES-u oduvijek bili prozapadno orjentisani. Kazao je to u odgovoru na opaske iz DPS-a "da sada pratite našu politiku". 

"Ne, DPS je do 2014. godine vodio prorusku politiku. Nijesmo mi od vas nastavili politku, nego ste vi od nas preuzeli evropsku politiku", rekao je Spajić. 

On je rekao da će Vlada podržati Rezoluciju o Srebrenici, ali i druge rezolucije o osudi o zločina i genocida. Kazao je da Vlada ima evropsku politiku, ali da joj je stalo do najboljih odnosa sa državama regiona, uključujući Srbiju.

"Treba da znate da 40 odsto turista koji dolaze jesu etnički Srbi, i da nama je u interesu da imamo dobre odnose sa Srbijom", rekao je Spajić.   

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Ibrahimović je naveo da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

"Ni opozicija ni pozicija nemaju pravo da se kolebaju kada je u pitanju evropski put Crne Gore", rekao je Ibrahimović, ističući da vjeruje u premijera da će se državnički izboriti sa svim izazovima. 

Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.

"U rezoluciji se nigdje ne pominje da je jedan narod genocidan", rekao je Ibrahimović. 

Zbog arbitraže moguća šteta od 100 miliona

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum “Northstar” i “Equest Capital Limited Jersey”, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.

On je pitao Spajića kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.

“Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države”, upitao je Đurović.

On je rekao da se od 2017. godine hoteli od pet zvjezdica oslobađaju obaveze plaćanja komunalija. 

Naglasio je da je ovdje počinjena ogromna šteta po javni interes. 

"Nama slijedi arbitraža koja će, uz izmaklu dobit, državu koštati 100 miliona", rekao je Đurović.  

Spajić je rekao da je Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore, 22. februara 2024. godine, dostavljen je zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar d.o.o. i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA. 

"Zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić. Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar” d.o.o., u ime Konzorcijuma "Northstar" d.o.o. i "Eques Capital Limited", aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju. Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju o raskidu pomenutog ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu", kazao je premijer.

S tim u vezi, navodi Spajić, vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora. 

"Imajući u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je bilo pokretanje postupka arbitraže od strane zakupca. U odnosu na Vaše prvo pitanje, ukazujemo da u ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da  suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke. Tužilac je u obrazloženju naveo, između ostalog, sljedeće razloge: da nije ispoštovana obaveza tuženog odnosno države da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi izgradi i poveže javnu infrastrukturu, da nije ispoštovana obaveza tuženog da usvoji prostorno plansku dokumentaciju za predmetni lokalitet a koja obaveza je bila oročena na 6 mjeseci od usvajanja u Skupštini Crne Gore, da je tužilac ispunio svoju obavezu u pogledu izmirenja obaveze plaćanja zakupnine za period od deset godina unaprijed, dok je bio spriječen da realizuje aktivnosti po projektu, u smislu podnošenja zahtjeva za izgradnju i započinjanje građevinskih aktivnosti, obzirom da tuženi i opština bili dužni da pokrenu izgradnju i povezivanje infrastukture na lokaciju", kaže premijer.

Navodi i da je tužilac u septembru 2018. godine zatražio izdavanje urbanističko tehničkih uslova, a u odnosu na koji zahtjev je konstatovano da je prije aktivnosti po pitanju izrade tehničke dokumentacije potrebno dobiti saglasnost na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju; te da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 17. aprila 2019. godine, imenovala tim kojm je dat rok od 90 dana da završi predlog analize HIA studije.

"U odnosu na šta je predlog pripremljen godinu dana kasnije, u maju 2020. godine, a koji je kasnije proslijeđen dalje na prosljeđivanje nadležnim tijelima. Takođe mišljenje UNESCO-a nije obezbijeđeno, pa konačno odobrenje na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju nije dato, a tokom 2021. i 2022. godine, tužilac je redovno obavještavao tuženog da kašnjenja u započinjanju izgradnje infrastrukture, predstavljaju kršenje odredbi Ugovora. Tužilac je 22. juna 2022. godine, izdao obavještenje o raskidu, zbog višebrojnih  i kontinuiranih povreda garantovanih prava. A 22. novembra 2022. godine odražan je prvi sastanak na zahtjev tužioca, ali ni nakog toga nije bilo pomaka u rješavanju nastale problematike", kazao je Spajić.

Tužilac je pokrenuo postupak arbitraže, s obzirom na to da cijeni da ima pravo na povraćaj ulaganja, naknadu štete i gubitaka, dodaje.

"Važno je istaći da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu. U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom sluačju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obje ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje određivanje u ovom postupku. Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka. Ono što je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu  nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. (13 godina) nije izgrađena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati. Svakako ukoliko u postupku, koji je pred nama, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima mi ćemo kao odgovorni ljudi obavijestiti nadležne istražne organe", rekao je Spajić. 

Kaluđerović pustila snimak Đukanovićevog govora o podršci srpskom narodu u Hercegovini i RS

Slađana Kaluđerović (SNP) rekla je da je DPS Crne Gore bila prva stranka koja je potpisala sporazum sa Putinovom strankom a onda su postali njegovi kritičari. Nekada su, kaže, govorili i o podršci srpskom narodu u Hercegovini i Republici Srpskoj. 

Ona je pustila snimak govora bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića koji je rekao prije 25 godina "neka ne štiti Momir Bulatović srpstvo od mene, jer vlada koju ja vodim je morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu". 

Nermin Abdić (DPS) rekao je da neće dozvoliti bilo kome da vrijeđa tu stranku. 

"Generalizacija krivice i pokušaji da se nešto nama pripiše, narodski rečeno, 'mačku o rep", rekao je Abdić. 

Mandić je rekao "sjećamo se formulacija DPS-a o tome kako jedan bor raste na Durmitoru a drugi na Zlatiboru". 

Živković je rekao da ako ZBCG i SNP povuku podršku vladi, ta vlada ostaje bez podrške. 

"Možda sve evoluirali, nekad ste štrajkovali glađu zbog Kosova. Danas podržavate ovu vladu", rekao je Živković. 

Mandić: Da smo u Vladi naši ministri bi glasali protiv Rezolucije o Srebrenici

Čelnik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da premijer treba da odgovori da li će Vlada nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006. godine.

Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu, te da je to bio najbolji dio politike DPS-a.

“Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta. U stavrnosti i praksi ne vidimo da se dešava kontinuitet spoljne politike. Dio većine ne podržava članstvo Kosova u Savjetu Evrope”, naveo je Živković.

Spajić je rekao da je DPS bio najbolji partner Jediinstvene Rusije. To, kako navodi, ne govori on nego partneri Crne Gore, a to ima i u NATO izvještajima.  

"Možemo do dogovora svih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Da se dogovorimo svi međusobno", rekao je Spajić. 

On je naglasio da je i u Evropskom parlamentu pohvalio ranije vlade zbog usklađivanja sa spoljnom politikom EU. 

"To je ipak samo dio spoljne politike. Drugi dio je politika u regionu, od 2014. do makar 2020. godine a možda i kasnije vođena je na pogrešan način", rekao je Spajić. 

Navodi da "neće da bode prst u oko nikome u regionu, jer treba imati najbolje odnose sa Kosovom, ali i sa Srbijom, i svima drugima u regionu". 

Živković je rekao da "vi očito nastavljate politiku DPS-a". 

"Vlast je najbolji lijepak, ideologije se zbog fotelje prodaju", rekao je Živković. 

Reagovao je Andrija Mandić, ističući da su se zajednički sa DPS-om 1992. godine na referendumu borili za zajedničku državu. 

"Bili smo zajedno, posle su neki zbog fotelja promijenili stranu, važno je da ne zaboravimo", rekao je Mandić. 

Reagovao je proceduralno Vladimir Dobričanin (UCG), ističući "samo jedna rečenica - Kosovo i Metohija". 

Živković je rekao da bivši DF podržava vladu koja podržava članstvo u NATO i državu Kosovo. 

"Ta vlada je vaš reprezent", rekao je Živković. 

Mandić je rekao da su premijeru kazali da su na njegovom mjestu ne bi u UN glasali za rezoluciju o Srebrenici. 

"To smo mu rekli mnogo puta. Ali vlada vodi spoljnu i unutrašnju politiku. Mi nijesmo u Vladi, naši ministri bi glasali protiv da jesmo. Očekujem da ministri iz SNP budu protiv", rekao je Mandić. 

Početak radova na auto-putu ranije nego što je planirano

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitala je Spajiće da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica. Dokle se, pitala je, stigla sa  eksproprijacijom. 

"Iz Vlade je najavljeno da će izgradnja početi ove godine ali za eksproprijaciju treba vremena. Mještani Kralja strahuju da li će njihove kuće ostati", rekla je Vučević.   

Spajić je rekao da će početak izgradnje auto-puta biti znatno ranije. 

"Početak gradnje je planiran 2026. godine, ali ja očekujem da će to biti i ranije", kazao je Spajić.

Kako je rekao, snovi sada postaju stvarnost. 

"Mi ćemo u narednih pet-šest godina sagraditi te puteve. Ekonomija će napredovati", rekao je Spajić.  

Katnić odbio da bude smješten u KCCG

Poslanica Evrope sad Jelena Nedović zatražila je izvinjenje kluba DPS Crne Gore zbog, kako je rekla, skandaloznih uvreda na račun poslanika te stranke Vasilija Čarapića na sjednici parlamenta juče.

Nermin Abdić iz DPS-a rekao je da uvreda nije bilo. 

Poslanik GP URA Filip Adžić zatražio je da Vlada sagleda probleme radniika Košute, i da se premijer Spajić izjasni o tome kako rješavati njihove probleme. 

Poslanik DPS Oskar Huter rekao je da se mora preduzeti sve da se zaštiti uhapšeni bivši tužilac Milivoje Katnić, te da mora znati ko je na čelu institucionalnog galimatijasa, imajući u vidu da on štrajkuje glađu. 

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da u slučaju Katnića svi državni organi treba da maksimalno povedu računa o njegovom zdravlju. 

"Pozivamo u ime Skupštine da se u Spužu povede računa o životu Katnića jer je svaki član ove zajednice bitan. Od popisa do popisa, sve nas je manje i treba voditi računa o svakom pojedincu. Prezumpcija nevinosti važi ali sprovođenje u istražni zatvor je jedna od mjera koje tužilaštvo koristi da bi došlo do dokaza u postupku. Kao neko ko je bio teško povrijeđen od bivšeg glavnog specijalnog tužioca, mislim da se mora o njemu povesti maksimalno računa. Mislim da taj stav dijele i Milan Knežević i Mihailo Čađenović", rekao je Mandić. 

Ministar pravde Andrej Milović rekao je da se slučaj Katnića politizuje i zloupotrebljava. Kazao je da je Katnić odbio da bude smješten u KCCG, te da ima pravo da štrajkuje glađu i dok ima svijest drugih rješenja nema.

"Odbio je smještaj u KCCG, pred svjedocima, potpisao je da je svjestan posljeduica. On sve što radi, radi na svoju ruku. Ima možda bolji tretman od ostalih, jer ima 71 godinu", kazao je Milović. 

Mandić je rekao da Katnić polazi od toga da je potpuno nevin, i da može da odgovori na sva pitanja i sve razjasni. 

Poslanik DPS Oskar Huter rekao je da su samo tražili informacije o zdravstvenom stanju Katnića, imajući u vidu značaj tog pitanja.