USTAVNI ODBOR

Saslušani kandidati za sudije Ustavnog suda

Ustavni odbor završio konsultativno saslušanje sedam preostalih kandidata za sudije Ustavnog suda, a o konačnim predlozima odlučiće na posebnoj sjednici. Predsjednik Odbora, Ranko Krivokapić, kazao je da je siguran da će neki kandidati imati dvotrećinsku podršku članova tog tijela, i podsjetio da su članovi Odbora već razgovarali sa sedam kandidata za sudije Ustavnog suda.

Sudija Apelacionog suda, Mevlida Muratović, kazala je da joj dosadašnje iskustvo može pomoći u vršenje funkcije za koju se kandidovala.

Ona je dodala da će Ustavni sud u novoj fazi, nakon reformi najvišeg pravnog akta, imati velike nadležnosti.

“Smatram da taj posao mogu da rade samo dugogodišnji pravnici, a najbolje sudije“, rekla je Muratović.

Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore rekla je da je Ustavni sud do sada bio partijski organ.

Ona je pitala Muratović da li je do sada ustavna žalba bila djelotvorni pravni lijek, i da li bi u toj oblasti nešto trebalo mijenjati.

Muratović je rekla da je ustavna žalba centralno pitanje novog načiina rada Ustavnog suda i da do sada nije bila djelotvoran pravni lijek.

“Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je prilikom više slučajeva ocijenio da crnogorski model ustavne žalbe nije djelotvorni pravni lijek, što je bilo neprijatno za svakog pravnika pa čak i građanina“, dodala je Muratović.

Članica Odbora, Ljerka Dragičević pitala je Muratović sta bi promijenila u radu Ustavnog suda.

Muratović je rekla da se hitno moraju preduzeti mjere da bi se smanjio ogroman broj zaostalih predmeta po osnovu ustavnih žalbi.

Ona je navela da je dobro što se priprema novi zakon o Ustavnom sudu.

Lidera Demokratskog fronta (DF), Miodraga Lekića zanimalo je da li je moguće sprovesti radikalni diskontinuitet u crnogorskom pravosuđu.

Muratović je kazala da Crna Gora nema dovoljno kadra koje bi mogle da zamijene neke sudije.

“Pred pravosuđem je veliki posao primjene međunarodnih standarda i kadrovi se stalno moraju edukovati“, navela je ona.

Advokat Ranka Perović kazala je da nije član ili simpatizer nijedne političke partije, i da je glavni motiv za prijavljivanje na konkurs profesionalni izazov.

Nebojša Medojević iz DF-a pitao je Perović da li je nekad podnosila inicijative pred Ustavnim sudom.

Perović je kazala da je podnosila ustavne žalbe Ustavnom sudu na odluke redovnih sudova.

Medojevića je zanimalo kakav je odnos Perović prema aferi Snimak i tvrdnjama opozicije da izbori nijesu fer.

Perović je rekla da bi bilo dobro da se na to pitanje izjasni samo kao sudija Ustavnog suda.

Ona je, odgovarajući na pitanje Dragičević šta bi promijenila u radu suda, kazala je da to tijelo mora biti uzdržano u određenim odlukama i da čuva autoritet nižih sudova.

Željko Aprcović iz Demokratske partije socijalista pitao je Perović kako komentariše dug rok za odlučivanje po ustavnoj žalbi.

Perović je odgovorila da treba raditi na skraćenju roka, što, kako je navela, zahtijeva kadrovska pojačanja.

Generalni sekretar Ustavnog suda, Ljiljana Radović kazala je da u toj insitituciji radi od 1995. godine.

“Smatram da bi moje iskustvo doprinijelo radu Ustavnog suda“, rekla je Radović.

Ona je navela da će, ukoliko bude izabrana na funkciju za koju se kandidovala, raditi na jačanju uloge Ustavnog suda.

“Treba ojačati upravnu i finansijsku nezavisnost Ustavnog suda“, ocijenila je Radović.

Ona je kazala da je nikad nije bila član nijedne partije. Medojević je pitao Radović kakav je njen stav o procesu lustracije u pravosuđu. Radović je rekla da lustracija ne bi imala svrhu, kada je Crna Gora otvorila poglavlja 23 i 24.

“Određena pitanja se moraju mijenjati kroz pojačanu odgovornost sudija“, kazala je ona.

Član Odbora Suljo Mustafić pitao je Radović da prokomentariše presudu Ustavnog suda kojom su predstavnicima manjina ukinuti zagarantovani mandati.

Radović je rekla da ne bi bilo primjereno da komentariše presude, jer je zaposlena u Ustavnom sudu.

Krivokapić je rekao da će biti zanimljiva odluka Ustavnog suda po žalbi Vlade na Zakon o zaštiti državnog interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koje je parlament ranije usvojio.

“Vidjećemo ažurnost suda u tom slučaju s obzirom da taj organ već ima dosta zaostalih predmeta“, kazao je Krivokapić.

Direktorica Uprave za antikorupcijsku inicijativu, Vesna Ratković rekla je da bi mogla da doprinese svojim iskustvom većoj efikasnosti i transparentnosi Ustavnog suda ukoliko bude izabrana za sudiju.

Krivokapića je zanimalo mišljenje Ratković o najavi stvaranja Agencije za bobru protiv korupcije, koja bi imala veće ovlašćenja.

Ratković je navela da se decentralizovani sistem borbe protiv korupcije, razvijao u poslednjih deset godina.

“Takav sistem je dao rezultate, ali imao svoja ograničenja, i sada je pravo vrijeme, nakon otvaranja poglavlja 23 i 24 za razmišljanje o samostalnoj i nezavisnoj Agenciji, kao centralnom tijelu za borbu protiv korupcije“, dodala je ona.

Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije, pitao je Ratković da li postoji rizik da će, ako bude izabrana za sudiju, biti podložna poliitičkom uticaju.

Ratković je kazala da propisi garantuju sudijama Ustavnog suda nezavisnost i samostalnost.

“Posljednji propisi daju sudijama mogućnost da sa velikom efikasnošću i integritetom obavljaju tu funkciju“, navela je ona.

Jasavić je pitala Ratković kako komentariše činjenicu da u Crnoj Gori nema pravosnažnih presuda za korurpciju na visokom nivou.

Ratković je rekla da takvih presuda ima, a da neki slučajevi još nijesu završeni.

“Imam velika očekivanja od posljednjih promjena Ustava za unaprjeđenje rada pravosudnih organa“, precizirala je ona.

Zamjenik specijalnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Mira Samardžić, rekla je da za sudiju Ustavnog suda nije dovoljno samo teorijsko, već i iskustvo u raznim pravnim oblastima.

“Smatram da posjedujem ta iskustva i da ću moći uspješno i objektivno da obavljam funkciju sudije Ustavnog suda, i očekujem od parlamenta da će izabrati najbolje kandidate“, navela je Samardžić.

Jasavić je pitala Samardžić šta je njen motiv za odlasak iz Tužilaštva.Samardžić je kazala da u Tužilaštvu radi 16 godina, i da je tom organu dala veliki doprinos.

“Smatram da imam veliko iskustvo za rad u Ustavnom sudu, i da je za kraj radne karijere to pravo mjesto“, navela je Samardžić.

Ona je, odgovarajući na pitanje šta bi promijenila u radu Ustavnog suda, rekla da je broj neriješenih predmeta u tom sudu nedopustiv.

“Ako sud ima hiljadu i četiristo neriješenih predmeta to je nedopustivo, naročito za Ustavni sud“, navela je Samardžić.

Ona je dodala da se građani moraju više informisati o njihovom pravu na podnošenje ustavne žalbe.

Kaluđerović je pitao Samardžić da li je član neke političke partije, i da li je imuna na političke pritiske. Samardžić je kazala da je u svakom predmetu koji je radila pokazala da je to bilo bez političkog pritiska, navodeći da nije nikada bila član nijedne stranke.

Ona je navela da pred Tužilaštvom ima dovoljno predmeta iz oblasti organizovanog kriminala.

Bivši poslanik, Vaselj Siništaj rekao je da se prijavio na Javni poziv za sudiju Ustavnog suda da bi se vidjelo da li postoji politička volja da ta institucija postane stručna.

Jasavić je rekla da sudije Ustavnog suda moraju imati mnogo više pravnog iskustva od Siništajevog.

“Ne mogu podržati takvu kandidaturu zbog nedostatka iskustva u pravnoj struci“, kazala je ona.

Siništaj je rekao da nije imao priliku da radi u sudstvu ili kao advokat.

Lekić je rekao da za njega nije hendikep Siništaja što nema više iskustva u radu u pravosuđu.

“Upravo je pravosuđe bilo kompromitovano dosta puta od ljudi koji imaju mnogo iskustva“, kazao je Lekić.

Medojević je pitao savjetnika ministra unutrašnjih poslova, Hamdiju Šarkinovića, da li je bio član neke partije.

Šarkinović je rekao da je bio član Saveza komunista i Stranke demokratske akcije.

“Nijesam član nijedne partije od 1997. godine“, naveo je Šarkinović.

Medojević je pitao Šarkinovića da li treba lustrirati funkcionere koji su kršili prava Bošnjaka u Crnoj Gori.

Šarkinović je kazao da nema stav o tom pitanju.

 (MINA)