M.V/O.Z. [ Mina ]

VARHELJI U EP

"Crna Gora zna šta treba da uradi"

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da Crna Gora zna šta treba da uradi u procesu evropskih integracija, i da država mora da ispuni privremena mjerila iz oblasti vladavine prava, inače poglavlja iz drugih oblasti neće moći da budu zatvorena. To je rekao, odgovarajući na pitanja poslanika Evropskog parlamenta (EP) na sjednici spoljnopolitičkog komiteta, na kome je predstavljen izvještaj o napretku država Zapadnog Balkana. 

Varhelji je, osvrćući se na nedavna dešavanja u Crnoj Gori tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, kazao da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU.

"Ipak, ispunjavanje privremenih mjerila je ključni izazov. Otvaranja drugih poglavlja neće biti dok se ne ispune mjerila iz osnovnih poglavlja, vezanih za vladavinu prava. To je i dio nove Metodologije za pregovore, koje je Crna Gora prihvatila", naglasio je Varhelji.

On je ponovio da Crna Gora mora da isporuči rezultate po pitanju medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. 

"Posvećenost Vlade rješavanju tih pitanja je važna", kazao je evropski komesar. 

Varhelji je i u uvodnom obraćanju evropskim poslanicima kazao da Crna Gora, bez ispunjenja privremenih mjerila za vladavinu prava, ne može zatvarati druga poglavlja.

"Politika proširenja je zasnovana na učinku, odnosno ispunjavanju obaveza", naveo je Varhelji. 

Ispunjavanje prelaznih mjerila iz poglavlja 23 i 24 prioritet je za napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji (EU), kazao je Varhelji i dodao da je Unija u potpunosti predana evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

Varhelji je na konferenciji za novinare u Strazburu predstavio paket o proširenje za ovu godinu, navodeći da on stavlja fokus na temeljne reforme, počev od vladavine prava, javne uprave, ekonomskih reformi.

EU, kako je poručio Varhelji, u potpunosti je predana evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

„Prepoznajemo da je to dugoročni proces i da postoje izazovi u regionu. Nedavni događaji su pokazali koliko rada je potrebno da bi se izgradili dobri komšijski odnosi“, rekao je Varhelji.

On je podsjetio da su Crna Gora i Srbija prihvatile revidiranu metodologiju.

„U Crnoj Gori prioritet za napredak u pristupanju ostaje ispunjavanje prelaznih mjerila iz poglavlja 23 i 24“, kazao je Varhelji.

Crna Gora, kako je naveo, treba da adresira aktuelna pitanja, uključujući ona u oblasti slobode izražavanja, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Na pitanje šta su najhitnije stvari koje Crna Gora treba da uradi da bi napredovala u poglavlju 23, Varhelji je odgovorio da postoji velika lista u pogledu ispunjavanja privremenih mjera, koja, između ostalog, uključuje slobodu izražavanja, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, izradu nove strategije za pravosuđe, reforme u javnoj upravi.

„Sve to se mora ispuniti i rezultati se moraju isporučiti prije nego počnemo da razmatramo zatvaranje poglavlja. Mislim da je Vlada u potpunosti svjesna ovoga“,

Crna Gora je, kako je rekao, otvorila sva pregovaračka poglavlja, a naredni korak je da se ta poglavlja zatvore.

„Nadamo se da ćemo to vidjeti uskoro”, dodao je Varhelji.

Varhelji je dodao da je kašnjenje zvaničnog otpočinjanja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom imalo negativan uticaj na kredibilnost EU.

Picula: Zabrinutost zbog usporavanja integracija

Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da je zabrinut zbog usporavanja procesa evropskih integracija.

"Nije bilo napretka u oblasti sudstva, i implementacija ključnih reformi u sudstvu i dalje stagnira. Svjesni smo da je za sudstvo i izborne reforme potrebna kvalifikovana većina", kazao je Picula.

On je naglasio da svi događaji koji mogu biti interpretirani kao razlog produbljivanja političkih tenzija i polarzacija treba da budu izbjegnuti.

Na Piculino pitanje komesaru Varheljiju da li je i dalje optimista da će neka zemlja Zapadnog Balkana završiti pregovore o pristupanju do kraja mandata ove Komisije, komesar je kazao da su do kraja mandata ove komisije još tri godine. Ističe da Komsija želi da dinamizira taj proces.

"Naš posao je da se to desi, jer ako se ne desi onda će naša pozicija na ZB biti kompromitovana ", kazao je Varhelji.

Naglašava, međutim, da se rezultati mogu postići jedino ako partneri na Zapadnom Balkanu ispunjavanju sve potrebne kriterijume.

Bilčik: Moramo vidjeti jasnu proevropsku akciju

Crna Gora je dugo godina bila predvodnik u procesu pridruživanja, ali je tokom protekle godine stagnirala, saopštio je kopredsjedavajući parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje sa Crnom Gorom, Vladimir Bilčik.

"Moramo vidjeti jasnu proevropsku akciju političara u Crnoj Gori, a ne samo deklarativne izjave o Evropi. Kako bi ostvarila vodeću poziciju zemlje u regatnoj trci, Crnoj Gori su potrebna predvidljiva i stabilna politička klima i institucije, koji takođe pogoduju procesu reformi", naveo je Bilčik.

On naglašava da ključni zakoni u oblasti pravosuđa i izborne reforme moraju biti usvojeni u duhu konsenzusa i u skladu sa najboljom evropskom praksom.

"U suprotnom, želje ogromne, proevropske većine građana Crne Gore će ostati bez odgovora", zaključio je Bilčik.

Obezbijediti dvotrećinsku većinu

Poslanik Zelenih Tomas Vajs je pitao Varheljija da li je u kontaktu sa DPS-om kako bi se objezbijedila dvotrećinska većina, budući da je bez te partije to nemoguće.

Komesar je kazao da to nije njihov posao, već posao vlade i političkih klasa u zemlji da ispune EU refome.

"Kada sam započeo funkciju komesara za proširenje, prva poruka koju sam saopštio u Podgorici jeste da svi u parlamentu treba da doprinose, jer oni ne doprinose sopstvenim partijama i vladi, već svojoj zemlji", naglasio je Varhelji.

Kazao je da je reforma sudstva u interesu svih, jer je bez toga nemoguće napredovati u pregovorima o pristupanju.

Poslanik Zelenih Tomas Vajs ocijenio je da Srbija ne koristi pozitivno svoj uticaj u regiji, kako bi smirila konflikte, već da ih ojača. Ocijenio je da je to vidljivo u Crnoj Gori i na Kosovu.

Varhelji o ostalim državama regiona

Evropski komesar Oliver Varhelji je pozvao sve zemlje Zapadnog Balkana da se vrate ideji zajedničkog regionalnog tržišta, ističući da je EU spremna da podrži i finansira taj proces. 

On je kazao da Bosna i Hercegovina mora da krene naprijed kada je riječ o svim 14 priorieta na evropskom putu.

"Politički lideri treba da podrže, a ne da kvare funkcionisanje državnih institucija, kao i da rade na usvajanju pravnih zakona i sudskih reformi", naveo je Varhelji.

Kosovo, kako je kazao, ima šansu da napravi napredak što se tiče borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i šansu u ekonosmkom razvoju.

"I dalje cijenimo da je Kosovo ispunila sva mjerila za viznu liberalizaciju", dodao je Varhelji.

Istakao je da dijalog o normalizaciji odnosa uz pomoć EU između Kosova i Srbije ostaje ključan za njihovu evrospku budućnost i stabilnost regiona.

"Obje strane moraju da se konstruktivno angažuju. Treba izbjegavati jednostrane i nekoordinisane radnje koje ugrožavaju stabilnost", poručio je Varhelji.

Varhelji je rekao da je krucijalno da članice EU usvoje pregovoračke okvire kako bi se prva međuvladina konferencija sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom održala što je prije moguće, ove godine.

"Ovo je esencijalno za kredibilitet EU. Odgađanje početka pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom imalo je negativan uticaj na kredbilitet EU. Bileteralna pitanja između Sjeverne Makeodnije i Bugarske treba hitno riješiti", kazao je Varehlji. 

Popa: Pristupanje EU zahtjeva unutrašnju transformaciju države

Pristupanje Evropskoj uniji (EU) zahtjeva proces unutrašnje transformacije zemlje i stalni dijalog i saradnju različitih segmenata države i društva, poručila je šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa.

Ona je podsjetila na izjavu predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen, koja je, tokom posjete Podgorici, rekla “želimo da pomognemo Crnoj Gori da ostane na pravom putu u procesu pristupanja EU”.

Kada je riječ o političkim kriterijumima pristupanja, izvještaj, kako je kazala Popa, napominje da su nedostatak dijaloga, razne napetosti i nepovjerenje među poilitičkim akterima proizveli česte eskalacije.

“Političke podjele su pogoršane, uključujući i unutar vladajuće većine. Nedostatak konstruktivnog dijaloga svih parlamentanih aktera spriječio je smislen politički dijalog i rezultirao daljom polarizacijom političkog ambijenta”, kazala je Popa.

Ona navodi da je preporuka EU da se Skupština angažuje u transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog i bez daljeg odlaganja finalizira imenovanja u pravosuđu koja su na čekanju.

Popa je, govoreći o reformi javne uprave, kazala da je napredak, generalno gledano, ograničen.

“Ostaje zabrinutost u vezi sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, te velikom fluktuacijom kadra, što ugrožava kapacitet Crne Gore da zadrži iskusan kadar kada je riječ o pitanjima vezanim za proces pristupaja EU u mnogim sektorima”, rekla je ona.

Popa je naglasila da napredak na putu pristupanja EU zahtijeva potpuno funkcionalnu javnu upravu.

“Potrebno je, što je više moguće, zadržati tehničku ekspertizu stečenu proteklih godina”, dodala je ona.

Prema riječima Pope, vladavine prava je ključno mjerilo za napredak Crne Gore ka članstvu.

“Izvještaj napominje da nije postignut napredak u oblasti pravosuđa. Sprovođenje ključnih reformi u pravosuđu stagnira”, rekla je ona.

Popa je kazala da to uključuje institucionalne performanse Sudskog i Tužilačkog savjeta.

“Crna Gora mora da prioritetno riješi sva preostala pitanja istaknuta u mišljenjima Venecijanske komisije o Zakonu od državnom tuđžilaštvu”, rekla je ona.

Deblokiranje situacije u pravosuđu, prema riječima Pope, ključno je za bilo kakav napredak u ispunjavanju privremenih mjerila poglavlja 23 i 24 o vladavini prava.

“Štaviše, nezavisnost i profesionalizam pravosuđa treba ojačati”, dodala je Popa.

Ona je podsjetila da su u izvještaju uočeni pomaci u borbi protiv korupcije, kao i da je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokazala proaktivniji pristup pod novim rukovodstvom.

“Uprkos ovom pozitivnom trendu, izazovi vezani za nezavisnost ASK, određivanje prioriteta, selektivni pristup i kvalitet njenih odluka ostaju, i zahtijevaju konkretne napore”, navela je Popa.

Ona je podsjetila da je ukazanost na prisutnost korupcije u mnogim područjima.

“Ostvaren je određeni napredak u oblasti osnovnih prava u ispunjavanju obaveza međunarodnih instrumenata i regulative o ljudskim pravima”, rekla je Popa.

Ona je navela da je potrebno uložiti dodatne napore na jačanju zakonodavnog okvira i okvira za sprovođenje javnih politika, kako bi se zaštitila prava žrtava kršenja ljudskih prava.

“To se posebno odnosi na djecu, žene, manjine, uključujući Rome i Egipćane, kao i osobe sa invaliditetom”, dodala je Popa.

Ona je podsjetila da je u dokumentu zabilježen, kako je kazala, određeni, iako ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja.

“Sve u svemu, potrebno je više napora u borbi protiv dezinformacija, onlajn uznemiravanja i govora mržnje”, navela je Popa.

Ona je podsjetila na ocjenu da je medijska scena i dalje jako polarizovana, često obilježena politički pristrasnim i neuzravnotežnenim izvještavanjem, ali i učešćem stranih medija iz regiona.

“Prelazeći na oblast pravde, slobode i bezbjednosti, Crna Gora je ostvarila nekoliko uspjeha. Međutim, još uvijek mora riješiti neke temeljne i sistemske nedostatke u sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući i način na koji se slučajevi organizovanog kriminala rješavaju na sudovima”, navela je Popa.

Ona je dodala da kapaciteti za rješavanje pitanja šverca duvana i pranja novca još nijesu na očekivanom nivou.

“Kada je riječ o implementaciji pravne tekovine EU, u većini oblasti Crna Gora je postigla dobar napredak”, dodala je Popa.

Ona je najavila da će sjutra službeno predati izvještaj državnim zvaničnicima.

“Pristupanje zahtijeva proces unutrašnje transformacije svake zemlje, kao i stalni dijalog i saradnju različitih segmenata države i društva”, rekla je Popa.

Postizanje konačnog cilja, kako je dodala, mora da uključi sve segmente.

“EU je još jednom ponovila svoju podršku pristupnom putu Zapadnog Balkana, najskorije na samitu EU – Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja”, poručila je Popa.

Ona je rekla da EU jeste i nastaviće da bude glavni donator, trgovinski partner i investitor u Crnoj Gori.

“Od izbijanja pandemije EU kontinuirano pokazuje solidarnost sa Crnom Gorom. Obezbijedili smo preko 115 miliona EUR U bespovratnim sredstvuma i povoljnim kreditima, pomažući u zaštiti medicinskih radnika, poboljšanju javne zdravstvene zaštite i očuvanju hiljada radnih mjesta”, dodala je ona.

U dugoročnijom perspektivi, Popa je kazala da EU mobilizuje ulaganja vrijedna 30 milijardi EUR u okviru svog ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

“U prvoj fazi plana, Komisja planira da podrži strateške infrastrukturne projekte u Crnoj Gori , uključujući saobraćaj i upravljanje otpadom”, rekla je Popa.

Upitana da prokomentariše ocjene iz izvještaja da neka od ministarstava nijesu pokazala dovoljno posvećenosti i konstruktivnog angažmana u procesu pristupanja Uniji i da li bi to znači da bi trebalo doći do rekonstrukcije u smislu da se poveća broj ministarstva, Popa je kazala da EU ništa ne preporučuje Vladi kada su u pitanju interne politike.

Ona je poručila da država mora da pronađe najbolje izbore za sebe.

“Na samom početku smo kazali da je važno da se Crna Gora osloni na već postojeću ekspertizu. Potrebne su godine da bi se shvatio ovaj kompleksni proces. Bilo je sektora gdje su stvari išle dobro, a i onih gdje nijesu“, kazala je Popa.

Glavna pregovaračica Zorka Kordić kazala je da je važno je da u izvještaju EK nema ocjene nazadovanja.

„Najvažnije je da u većini oblasti imamo konsolidovanu spremnost, da su jasni naši zadaci i definisani završnim mjerilima. Imamo obavezu da zaista fokusirano radimo na ključnim identifikovanim elementima“, navela je Kordić.

Ona je istakla da je sveobuhvatan dijalog u Crnoj Gori najpotrebniji, dijalog cijelog crnogorskog društva, svih aktera koji će dovesti do željene strateške vizije države - članstvo u EU.

„Za Crnu Goru ovo je pitanje ne samo geopotičkog izbora, nego i jasnog strateškog opredjeljenja, da zaista damo sve od sebe da postanemo prva sljedeća članica EU“, poručila je Kordić.

Kako je navela, u ključnim nalazima dobili su potvrdu da su na dobrom putu u smislu planiranja i implementacije obaveza koja je Vlada preuzela.

„Bitna poruka svima nama je da u ovom procesu, koji je zajednički projekat cijelog crnogorskog društva, učestvuju sve tri grane vlasti“, navela je Kordić.

Ona je kazala da je značajno unaprijeđena transparentnost Skupštine, ali da je suštinska poruka potreba za političkim dijalogom, koji mora da ima novi nivo kvaliteta.

„Što se tiče koncepta izvještaja, nama su svi nalazi poznati i nijesu iznenađnje. Reforma vladavine prava ostaje u srcu ovog procesa, ono čemu Crna Gora teži jeste da se broj preostalih zadataka i kriterijuma drastično smanji“, rekla je Kordić.

Ona je dodala da je izvještaj set smjernica, preporuka, koje su već prepoznati strateškim dokumentima.