PODACI VLADE

EU za sedam godina CG pomogla sa 279 miliona

Crna Gora je tokom sedmogodišnjeg perioda, od 2014. do 2020 godine, kroz nacionalne programe IPA II na raspolaganju imala 279,1 milion eura pomoći, ali, uprkos tome, ključna poglavlja u pristupnim pregovorima su pred blokadom, a nema nikakvih nagovještaja kada će pregovarački proces biti završen, piše Dan.

Podatak o dobijenoj pomoći navodi se u informaciji Vlade iz aprila ove godine o programima podrške Evropske unije (EU) Crnoj Gori za 2020. godinu.

Podrška je bila usmjerena kroz šest sektora, među kojima su i demokratija i upravljanje i vladavina prava i temeljna prava.

Uprkos tome što je izdvojeno toliko novca, Crna Gora je došla u situaciju da su poglavlja 23 i 24 bukvalno u blokadi umjesto da budu ako ne zatvorena, a onda blizu toga.

Presjek pomoći iz fondova Evropske unije Crnoj Gori pokazuje da je akcenat u planiranju podrške stavljen na jačanje vladavine zakona. Ako je već toliko novca uloženo i ako smo tako često mijenjali zakone, pravili nove procedure, formirali novo tužilaštvo i mijenjali Ustav 2013. godine, opravdano je pitanje kako je moguće da su poglavlja 23 i 24 skoro blokirana zbog nedostatka rezultata u oblasti vladavine prava.

To mišljenje dijeli i politički analitičar Božidar Čolaković.

Kako je istakao, bez obzira na sredstva uložena u jačanje vladavine prava (izmjena zakonskog okvira i slične stvari - tek da posluže kao lijepa fasada kojom je valjalo skrenuti pažnju evropskih partnera sa suštine), ono što je uporno izostajalo u periodu od 2014. do 2020. jeste politička volja, nužan preduslov za postizanje bilo kakvog vidljivog rezultata u oblasti vladavine prava.

“Događaji u postizbornom periodu, odjeci i reagovanja u vezi sa izmjenama zakona o tužilaštvu, samo dodatno uvjeravaju u to. Ako se pažljivije pogleda, postaje očiglednije da se radi ne o revanšizmu nove administracije koja beskrupulozno pravi kadrovske izmjene bez obzira na kriterijume, nego prije o sukobu dva načina mišljenja: paradigme koja je bila vladajuća tri decenije i pristupa koji je u potpunosti svjestan svih devijacija, ograničenosti i upornog izostajanja bitnijih rezultata, a koje pomenuta paradigma previđa ili, jednostavno, nije u stanju dato sagleda. Primjera takozvane distribucije pravde, u kojima bivaju sankcionisani nižerangirani državni činovnici ma koliko i elementarna logika nalagala da se ispitaju tragovi do onih iznad u hijerarhiji ima previše da bi se stvorio i privid zadovoljenja pravde”, kazao je Čolaković za Dan.