[ Pobjeda ]

RADULOVIĆ

Brisel sumnja da Vlada autonomno vodi politiku

Poruke specijalnog predstavnika Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan i dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka da Vlada mora svoju politiku voditi autononmo bez spoljnih uticaja znače da je Brisel već detektovao ozbiljnu sumnju u mogućnost izvršne vlasti da radi bez stranog miješanja, kazao je za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Lajčak je u četvrtak na konferenciji za novinare kazao da bi Vlada trebalo da ostvaruje svoju politiku autonomno, u saradnji sa EU bez spoljnih uticaja.

Upitan da li bi Brisel trebalo više da se uključi kada primijeti takve uticaje osim, kako često navode, pažljivog praćenjea situacije, Radulović kaže da se u porukama Lajčaka vidi ozbiljna sumnja u autonomnost Vlade i veliko prisustvo spoljnih uticaja koji se ne vežu za samu EU.

"To što je rečeno da se situacija samo pažljivo prati ne znači da neće biti i veoma direktnih poruka ili čak i konsekvenci, naročito u oblasti pregovora. Nije Brisel svemoćan u obuzdavanju svakog destruktivnog uticaja trećih sila, ni kod kuće, a ni vani, ali bila bi velika greška potcijeniti ‘meku moć’. Unija preko svojih institucija, kao i preko država članica značajno utiče na mnoga dešavanja na unutrašnjoj političkoj i ekonomskoj sceni Crne Gore. Bojim se da određene strukture u vlasti prilično samouvjereno i površno potcjenjuju taj uticaj", precizirao je Radulović.

Lajčak je tokom sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima posebno apostrofirao važnost da se prilikom usvajanja tužilačkih zakona vodi računa o preporukama evropskih partnera, podsjećajući da je Vlada tražila mišljenje Venecijanske komisije o predloženim aktima.

Sa druge strane, Demokratski front, koji čini dobar dio vladajuće većine, faktički blokira rad parlamenta tražeći da se zakoni usvoje u predloženom obliku.

Radulović kaže da nijesu samo tužilački zakoni bili predmet razgovora sa crnogorskim zvaničnicima.

"Bilo je priče i o drugim temama i pogrešnim odlukama koje su već donijeli različiti predstavnici nove vlasti, kako one na koje je Brisel već otvoreno reagovao, tako i neke za koje se nova vlast tek sprema da ih napravi i na koje EU pokušava preventivno reagovati. Verzija prijedloga i rješenja koje će Venecijanska komisija poslati novoj Vladi neće biti u skladu sa onom olako obećanom brzinom i radikalizmom koje su svojim biračima obećale pojedine partije iz nove vlasti", navodi Radulović.

Kaže da će ta situacija imati dvije vrste posljedica.

"Ili će Vlada usvojiti takva EU rješenja, a pojedine partije poput DF-a nastaviti da daju podršku Vladi i istovremeno početi da se mire sa činjenicom da im značajno opada broj glasača, jer neće ispuniti radikalna obećanja koja su im dali, ili će doći do daljeg produbljavanja krize vladajuće većine i eventualnog pada Vlade. Moguća su naravno i neka srednja, privremena rješenja, poput određene rekonstrukcije Vlade, ali je to iz ove perspektive teško zamislivo, a da opet, ultimativno, ne dovede do pada Vlade. No, Crna Gora je puna iznenađenja, pa nam samo ostaje da čekamo eventualne nove kreacije u politikološkoj teoriji i praksi", navodi Radulović.