CRNOGORSKI POKRET

Ustavni sud da odbrani ustavni poredatk

Crnogorski pokret zatražio je od Ustavnog suda Crne Gore da stane u odbranu ustavnog poretka i, kako su saopštili, vrati državu Crnu Goru u ustavno stanje, što i jeste osnovna uloga Ustavnog suda.

Iz Crnogorskog pokreta kažu da je Skupština Crne Gore, nizom svojih nelegalnih, ili makar spornih odluka, "dovela u pitanje funkcionisanje ustavnog poretka Crne Gore".

"Počev od odluka Skupštine od 23.11.2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, kojima je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva sjednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91. Ustava Crne Gore u kojima se imperativno zahtjeva prisustvo", kazali su iz Crnogorskog pokreta.

Navedene dopune Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore donešene su, kažu iz ove NVO, "na temelju instituta vanredne situacije koji ne postoji ni u Ustavu, ni u pravnom sistemu Crne Gore".

"U Crnoj Gori nije uvedeno ni ratno, ni stanje ratne opasnosti, ni vanredno stanje, saglasno članu 132. i članu 133. Ustava, da bi se primjenjivao član 222. Poslovnika Narodne skupštine (''Sl. list CG''  broj 59/17). Ne samo da je ovim aktima prekršen Ustav Crne Gore, nego se nastavilo sa daljim njegovim kršenjem kada je, sa 40 prisutnih poslanika, dakle bez kvoruma, bez kvalifikovane većine u odnosu na  81 poslanika, iz člana 83. Ustava Crne Gore, 28. decembra održana sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj je donešeno niz akata čije je donošenje zasnovano na protivustavnoj odluci da se kvorum obezbjedi putem video veze, bez ličnog prisustva poslanika/ce, što je u direktnoj suprotnosti sa članom 91. Ustava Crne Gore", kazali su iz Crnogorskog pokreta.

Nekvalifikovana većina ne samo da je odlučivala o kvorumu kršeći Ustav Crne Gore, već je, ističu, "prekršen i Poslovnik Skupštine u članu 90, koji se bavi kvorumom, bez kojeg se ne može ni otvoriti sjednica, ni donositi dnevni red, niti donositi bilo kakve odluke".

"I to nije kraj zamješateljstvu. Poslanik koalicije Crno na bijelo Filip Adžić podnio je neopozivu ostavku na poslaničku funkciju, koja se konstatovala na pomenutoj sjednici. Pošto se o ostavci ne raspravlja niti odlučuje, ona je lični čin, time je prestala poslanička funkcija pomenutog poslanika. Za konstatovanje ostavke, po Poslovniku, nije nužna kvalifikovana većina u Skupštini jer se o njoj ne odlučuje. Na istoj sjednici, bez kvoruma, dakle ilegalno, suprotno Ustavu i Poslovniku, verifikovan je mandat poslanici sa liste Crno na bijelo, Suadi Zoronjić. Ne samo da je bez kvoruma verifikovan mandat, već je to učinjeno bez 'uvjerenja izabranom poslaniku' koje izdaje Državna izborna komisija, saglasno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, stav 14, čime se nezakonito ušlo u nadležnost drugog državnog organa", navodi se u saopštenju.

Tako je, kako su kazali, faktički stvorena situacija u kojoj je većina konstatovana na sjednici Skupštine 4. decembra 2020. godine to prestala da bude, izgubivši dva poslanička mjesta.

"Obzirom da je aktuelna Vlada Crne Gore time izgubila podršku u Skupštini Crne Gore i da nema većinsku podršku, odnosno, ima podršku samo 39 poslanika, Ustavni sud mora preuzeti obavezu i na ustavan način razriješiti postojeću situaciju. Nama se čini da je iz postojeće situacije moguće samo legalno izaći raspisivanjem novih izbora, jer bi sve drugo izazvalo posljedice koje se teško mogu sagledati, a koje sa sobom nose potencijalne opasnosti za građanski mir i ustavni poredak", saopštio je Crnogorski pokret.