[ Pobjeda ]

IBRAHIMOVIĆ

Fokus retrogradne politike na manjinama

Nedavni, nemili događaji sa zlokobnim porukama i sličnim scenarijem iz 90-ih prošlog vijeka u Pljevljima i opštinama gdje manjine žive, predstavljaju najveći oblik kleronacionalističkog, tj. fašističkog djelovanja, poražene politike koja nikome nije dobro donijela na ex-YU prostorima kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, kandidat za poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore. On je poručio da je fokus takve retrogradne politike stavljen “na manjine, njihovu kulturu, vjerske objekte, a samim tim i na temelje naše domovine, sa ciljem destabilizacije i potkopavanja državnosti i opstanka nezavisne Crne Gore”.

Ibrahimović za Pobjedu navodi da su manjine skoro u stoprocentnom iskazu zajedno sa većinskom Crnom Gorom dale nemjerljiv doprinos u obnovi nezavisnosti Crne Gore.

"Manjine su 2006. godine dale glas za društvo jednakih šansi, koje njeguje tolerancija zajednički život, afirmiše bogatu raznovrsnost kulturne baštine naroda. Naše društvo je u proteklih 14 godina konstantno radilo na usvajanju najvećih demokratskih standarda, istovremeno upozoravajući da se moraju čuvati temeljne vrijednosti, bez kojih ne može biti suverene, antifašističke, evropske Crne Gore. Sa najviših međunarodnih adresa dobili smo potvrdu da smo na tom putu najdalje stigli u okruženju", kazao je.

On dodaje da su Bošnjaci, manjinski narodi, kao i većinska Crna Gora danas su uplašeni.

"Osjećaju zebnju u srcu, ali i razočarenje da li ima onih koji ne poštuju osnovna ljudska prava, odnosno danas dijele po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Da i danas postoje građani koji ne vole Crnu Goru, koji ne čuvaju druge od sebe, ne njeguju čojstvo i junaštvo i ne vide manjine u Crnoj Gori, a samim tim ne žele dobro Crnoj Gori ni njenim građanima. Država i građani ne smiju zagarati oči pred latentnim hegemonizmom, ratnohuškačkom retorikom i fašističkom ikonografijom, koje predstavljaju najveću opasnost ne samo kod nas već i cijelom regionu. Zato pozivam nadležne institucije da u što kraćem vremenu otkriju počinioce ovih gnusnih djela, asve građane Crne Gore na jedinstvo u pravcu borbe protiv svih vidova kleronacionalističkih ideologija", dodaje Ibrahimović.

Razlog da bude uplašen svaki dobronamjemi građanin Crne Gore bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripada, kaže, treba tražiti i u poražavajućoj činjenici da na ponavljanje Srebrenice pozivaju i mlađi ljudi koji nijesu bili rođeni u vrijeme kada su se dešavali stravični događaji u Srebrenici.

"Mladi moraju znati istinu o genocidu u Srebrenici. Istina o genocidu i priznavanje genocida u Srebrenici je nezaobilazan test demokrati je cjelokupnog našeg društva i regiona. Jer, genocid u Srebrenici mora biti simbol majčine suze, patnje, bola, neprebola, nepravde, života, mladosti i svjetlije budućnosti cijelog regiona. Srebrenica je opomena kakva stradanja i nepravdu donosi hegemonistička politika i potpirivanja međuvjerske i međunacionalne netrpeljivosti", kazao je.

Ibrahimović je kaztao da Bošnjačka stranka razgovarala sa kolegama iz Demokratske Crne Gore o modelima saradnje.

"Zajednički smo konstatovali da Crna Gora mora nastaviti svoj evropski i evroatlantski put, da se moraju nastaviti započete reforme. Smatramo da su Demokrate prograđanska partija i zato smo i istakli da upravo ova partija treba da bude okosnica nove vlade. Tokom ovih razgovora jasno smo poručili da je Crna Gora uspješna samo ako ostane građanska. Moramo jasno svi poručiti da je većinska Crna Gora i na ovim izborima dala podršku proevropskim partijama", kazao je.

On je ponovio da nakon završenih izbora i trenutne konstelacije snaga na političkoj sceni, u toj stranci smatraju da je model manjinske vlade, koju bi činile Demokrate, zajedno sa koalicijom „Crno na bijelo” i uz učešće manjinskih partija, u ovom trenutku najprihvatljiviji.

"Ovakav prijedlog smo iznijeli na sastanku sa predstavnicima Demokratske Crne Gore. Model manjinske vlade podrazumijeva i podršku partija iz redova opozicije. Zato smo i ponudili manjinsku vladu, sa Demokratama i GP Ura, uz učešće manjinskih partija. Riječ je o prograđanskim i prozapadnim partijama, koje bi činile izvršnu vlast, uz podršku partija koje bi bile dio opozicije, a koje su na kursu evropskih, evroatlantskih vrijednosti. Time bi se stvorila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu reformu u cilju dostizanja evropskih standarda", kazao je.