[ Objavila: M.M. ]

MARKOVIĆ

Vratićemo CG ekonomiju na put razvoja

Podrška Vlade crnogorskoj privredi snažno je prisutna od početka epidemije koronavirusa, saopštio je crnogorski premijer Duško Marković. On je u parlamentu na premijerskom satu istakao da će Vlada kroz treći set mjera opredijeliti 200 miliona eura za turizam, kako bi pokušali da se crnogorska ekonomija vrati na put razvoja koji je trasiran prije krize.

Treći set Vladinih ekonomskih mjera za sanaciju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa vrijedan je samo u oblasti turizma ukupno 67,85 miliona eura do 2022. godine i to je samo kratkoročni set mjera – saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković danas na Premijerskom satu.

„On uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod IRF-a i poslovnih banaka vrijedan 12 miliona eura, primjenu snižene stope PDV-a od 7% na period od godinu dana (tj. do sredine naredne godine), ukupno vrijednu 16 miliona eura, kreditnu liniju kod IRF-a za likvidnost i obrtna sredstva sa subvencionisanom kamatnom stopom, subvencije za izdavaoce privatnog smještaja vrijedne 3 miliona eura, te subvencije za turoperatore i sredstva za promociju“ – kazao je Marković.

Predsjednik Vlade je rekao da je dugoročni set predloženih mjera koji će se primjenjivati do 2024. godine, a koji će Vlada sjutra predstaviti, ukupno iznositi 131,7 miliona eura. 

Marković je kazao da je podrška Vlade snažno prisutna od početka, tako da ne treba govoriti u kategorijama očekivanja ili pretpostavki, jer institucije već uveliko mjesecima rade svoj posao.
„Proces donošenja trećeg seta mjera je bio nešto duži nego što smo planirali, ali vjerujem da je svakome dobronamjernom u Crnoj Gori jasno da smo morali analizirati cjelokupnu situaciju kako bi mjere bile adekvatne. Kada smo ušli u taj proces, odmah nakon drugog seta mjera, situacija je bila drukčija. Nijesmo imali aktivnih slučajeva zaraze, a stanje u regionu i na drugim emitivnim tržištima se smirivalo. Svjedoci smo da je tokom juna ta situacija nažalost promijenjena. Stoga će, kao što sam kazao, Vlada kroz treći set mjera opredijeliti gotovo 200 miliona eura za turizam kroz kratkoročne i dugoročne mjere i time još jednom demonstrirati volju da se kroz punu podršku bavi upravljanjem izazovima u turizmu, ali i u svim drugim sektorima kako bi se crnogorska ekonomija vratila na put razvoja, koji je trasiran prije ove krize“, kazao je on.

Predsjednik Vlade je podsjetio na prethodna dva seta Vladinih mjera podrške privredi i građanima rekavši da je od aprila u svrhu podrške isplati zarada zaposlenima u sektoru turizma i ugostiteljstva uplaćeno oko 12,14 miliona eura podrške za ukupno 40.422 zarade i da će Vlada podržati isplatu i za jun.

Govoreći o privredi u vrijeme pandemije predsjednik Vlade je rekao je u vrijeme pandemije digitalna ekonomija pokazala najveću otpornost na tu krizu svuda u svijetu i da kompanije kojima su informacione tehnologije osnovna djelatnost, sada bilježe rast, upravo zato što globalna potražnja ubrzano raste.

„U Ministarstvu nauke imamo u ovom trenutku registrovano oko 70 kompanija iz oblasti inovacija, od toga preko njih 30 su izvozno orijentisane, naravno ima ih mnogo više na našem tržištu. Imao sam prilike da se pojedinačno i zajedno srećem sa tim ljudima i zaista imamo veliki potencijal, izuzetan potencijal kad je u pitanju IT sektor, odnosno IT industrija u periodu koji dolazi.
Pratili smo, otprilike, oko šest kompanija u ovoj oblasti u ovom prethodnom vremenu kada je u pitanju njihova izvozna orijentacija i vjerujte mi da samo tih šest kompanija učestvuje sa 2,5 posto u izvozu u Crnoj Gori, samo šest kompanija, a prosječna zarada u njima je 1000 eura.“

Premijer je naveo šta je do sada urađeno na ovom planu i predstavio mjere koje su planirane:

"Olakšice za početak poslovanja – startapova i oni će biti oslobođeni poreza za period od 5 godina
Olakšano zapošljavanje u inovacionoj djelatnosti – značajno umanjenje poreza i doprinosa, do 50%
Oslobađanje od poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima
Oslobađanje poreza na dobit od 100% za reinvestiranje u inovativne projekte
Oslobađanje od poreza na dobit od 100% za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata
Oslobađanje poreza na dobit za donacije naučno-istraživačkim institucijama
Umanjenje poreza na nepokretnosti i izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost
I naravno, uspostavljanje Fonda za inovacije na kojem već radimo", podsjetio je Marković.

„Ovo teško vrijeme nam je pokazalo da ovaj sektor, kao što sam na početku rekao, može pronaći najbolje odgovore ili većinu odgovora kako da održimo ekonomsku supstancu I stvorimo pretpostavke kada zdravstvena kriza prođe za ubrzani ekonomski razvoj. Na kraju ću reći samo da smo zajedno sa Univerzitetom pokrenuli izgradnju tehnološkog parka u Podgorici vrijednog preko 8 miliona eura koji će biti centralni, da kažemo, prostor koji će okupljati mlade istraživače, inovatore, njihovo povezivanje, razvoj različitih projekata i naravno kreirati odnosno širiti izvoznu orijentaciju. Na kratak rok očekujemo rezultate u ovom sektoru, baš na kratak rok,“ – zaključio je premijer.

Predsjednik Kluba poslanika SDP-a Raško Konjević je pitao zašto su Vlada i vladajuća većina odbila zakonske predloge SDP-a koji se odnosi na smanjenje stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, kao i da li je Vlada razmatrala finansijske rezultate uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem javnog zdravstva.

Marković kazao je kazao da teret ovog teškog vremena ne može i ne smije da podnese samo Država.

“U četiri mjeseca krize, banke su nastavile sa kreditiranjem i unijele su dodatni novac u sistem, i to je dobro. Nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija Investiciono-razvojnog fonda prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima! Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo. I da raščistimo – nije Investiciono-razvojni fond prekomjerno finansirao, već su komercijalne banke finansirale nedovoljno. Zato pozivam komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje je pred nama. Od Države će imati podršku, a zdrav klijent je i njihov interes, ništa manji od interesa Države i samih vlasnika kapitala”, rekao je on.

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokratske partije zašto su Vlada i vladajuća većina odbile zakonske prijedloge te stranke o smanjenju stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost da je za svaku izmjenu zakonskog rješenja, a naročito onih koja imaju značajne fiskalne implikacije, neophodno sprovesti detaljnu analizu fiskalnog uticaja, kako se ne bi ugrozila likvidnost Budžeta i samim tim održivost javnih finansija te da Vlada neće zapostaviti ni socijalno ugrožene kategorine ni sektor turizma.

“U finalnoj je fazi treći paket ekonomskih mjera na kojima smo predano i posvećeno radili. Iako sadržajno orjentisan na razvoj i dugoročnu potporu sektorskim politikama, pripremili smo u najvećoj mogućoj mjeri odgovor i na sadašnji, nikad izazovniji ekonomski trenutak. Nećemo zapostaviti socijalno ugrožene kategorije našeg stanovništva i nećemo dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret na ionako skromne budžete. I za to ne treba ničija intervencija, ni posredovanje”, istakao je on.

Prema njegovim riječima neće Vlada zanemariti potrebe ni sektora turizma, ni ostalih grana privrede, kojima su podrška i pomoć najpotrebniji.

“Govorio sam o tome u odgovoru na pitanje poslanika Gvozdenovića. Kao jedna od mjera razmatra se izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u smislu smanjenja poreskih stopa za turističku i ugostiteljsku djelatnost u periodu krize, i to pitanje se takođe veoma detaljno analizira. Pored toga, ne smijemo dozvoliti da zbog nezapamćene nelikvidnosti, bankrot solventnih preduzetnika i preduzeća bude ceh koji će ugroziti cio sistem. Nema veće ekomske štete nego kad zdrav i održiv privrednik bankrotira zbog tenutno nepovoljnih i nedovoljnih tokova novca. Neću se ovdje detaljnije baviti pozitivnim i negativnim efektima moratorijuma otplate kredita na njegove korisnike. Reći ću samo sljedeće: da nije imao ekonomski smisao i benefite, ne bi predmet moratorijuma bila gotovo polovina ukupne kreditne izloženosti banaka”, istakao je on.

Marković je rekao, odgovarajući na pitanje zašto su visoki računi usluga privatne bolnice Codra, da je ukupan iznos ispostavljenih faktura od Specijalne bolnice Codra u 2019. godini 6 miliona eura, od čega se 5,8 miliona eura odnosi na usluge bolničkog liječenja te da ova bolnica izvodi i intervencije za koje su ranije građani Crne Gore upućivani u inostranstvo.

“Na osnovu detaljnih analiza o obimu i vrsti pruženih zdravstvenih usluga za sve njihove davaoce sa kojima Fond ima zaključen ugovor, a koje se rade u kontinuitetu, konstatovano je da se od ukupno 4.539 bolnički liječenih pacijenata u „KODRI“ u 2019. godini, čak 3.500 ili 77,11 odsto njih odnosi na složene hirurške intervencije, pa su samim tim i troškovi intervencija veći, to je valjda jasno i Vama i meni kao laicima, što utiče da je iznos prosječne fakture veći od prosječne fakture u javnim zdravstvenim ustanovama. Tako da Vam je pristup veoma pogrešan, da ne kažem nedobronamjeran”, naglasio je on.

Naime, prosječna faktura u Specijalnoj bolnici Codra u 2019. godini je iznosila 1.280,62 eura, na nivou opštih bolnica 462,44 eura, dok je u Kliničkom Centru Crne Gore prosječna faktura 797,10 eura.

“Ovo iz razloga jer od ukupnog broja liječenih slučajeva, hirurške grane u Kodri učestvuju sa 77,11 odsto, u opštim bolnicama sa 20,10 odsto, dok u Kliničkom centru hirurške grane u ukupnom broju liječenih slučajeva učestvuju sa 26,19%. Dodatno, od fakturisanog iznosa Specijalna bolnica Codra plaća i potrošni materijal i ljekove, plate i poreze. Snosi troškove amortizacije prostora i opreme, popravki i servisa i nabavlja novu savremenu opremu. Sve navedeno, Državu ne opterećuje niti jedan cent, a s druge strane Codra godišnje unese u državni budžet oko milion eura po osnovu plaćenih poreza i doprinosa. Imajući u vidu da se radi o veoma velikom broju pruženih usluga i finansijski značajnom iznosu sredstva, uveden je čitav niz mehanizama kontrole koji je informatički podržan. Vrše se redovne mjesečne kontrole ispostavljenih faktura, a u kontinuitetu se sprovode i terenske kontrole od strane stručnih lica Fonda za zdravstveno osiguranje”, rekao je premijer.

Likvidnost budžeta očuvana

Poslanik Ervin Ibrahimović pitao je da li je Vlada uradila procjenu kakve će posljedice izazvati kriza izazvana pandemijom virusa korona po našu ekonomsku stabilnost do kraja fiskalne godine, kako bi omogućila održivost javnih finansijai shodno tome nastavak redovnih isplata zarada, penzija i socijalnih davanja.

“Likvidnost budžeta očuvana je i u izuzetno negativnim ekonomskim okolnostima, a da su pritom sve obaveze Države redovno servisirane, uz očuvanje nivoa zarada, penzija i socijalnih davanja, kao i nastavak realizacije kapitalnih projekata”, istakao je premijer.

Predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović pitao je kako Vlada Crne Gore gleda na enormnu neusaglašenost detaljnih urbanističkih planova “Budva centarizmjene i dopune ” i “Bečići” sa planskim dokumentima višeg reda, čime se krši zakon, i da li Vlada, u funkciji sprečavanja ovog organizovanog kriminala, planira da proglasi zabranu gradnje na tom području.