[ Mina, Objavila: R.B. ]

GARČEVIĆ

Region da bude usmjeren na oporavak

Pandemija koronavirusa produbiće postojeće strukturalne i ekonomske probleme sa kojima se Zapadni Balkan suočava, zbog čega države regiona treba da budu usmjerene na oporavak, kazao je profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.

On je naveo da ne očekuje da će politika proširenja biti prioritet Njemačke tokom predsjedavanja Savjetom Evropske unije (EU), ali da to ne znači da Njemačka neće imati i to u vidu.

„Znamo šta je okosnica njemačkog pristupa proširenju – reforme prvo, dokazi o učinjenom napretku, nakon toga podrška koja je obećana. Taj se pristup neće promijeniti“, rekao je Garčević u intervjuu agenciji MINA.

Evropska komisija (EK), kako je dodao, ipak će i dalje ostati glavno mjesto za pitanja iz te oblasti, a zemlje regiona bi mnogo više trebalo da budu usmjerene na reforme.

„Pandemija koja se neće tako brzo završiti će samo produbiti postojeće strukturalne i ekonomske probleme sa kojima se region suočava. Kao što će EU biti usmjerena na svoj ekonomski i društveni oporavak i mi treba da se usmjerimo na oporavak“, kazao je Garčević.

On je dodao da kroz povoljne projekte, Njemačka i EU mogu da pomognu Crnoj Gori i ostalim državama u regionu da se bolje suprotstave ekonomskim problemima koji će nastupiti tokom i nakon pandemije.

On je podsjetio da je EU već donijela odluku da zemljama regiona pomogne sa 3,3 milijarde eura, u cilju saniranja posljedica pandemije.

„Ipak, i ovdje treba imati realna očekivanja - neka vrsta Maršalovog plana za ekonomski oporavak Zapadnog Balkana je nerealna ideja“, kazao je Garčević.

Na pitanje da li kod članica Unije postoji entuzijazam za proširenje i pristupanje zemalja Zapadnog Balkana, on je odgovorio da proširenje nije nestalo iz planova EU, ali da je ono sada u drugom planu.

Za to, kako je kazao Garčević, postoji mnogo razloga.

Kako je naveo, situacija je vrlo kompleksna i ona je odraz unutrašnjih gibanja u EU i stanja u regionu.

„Na EU strani možemo navesti nekoliko razloga, od finansijske krize 2008. godine, migrantske krize, Bregzita, imamo manje više kontinuiranu debatu o budućnosti Unije“, dodao je Garčević.

Ta debata o budućnosti Unije, kako je kazao, isprovocirana je izazovima sa kojima se EU suočava, a razlike među članicama su velike i vidljive.

On je rekao da se istovremeno u očima mnogih država EU i njihovih građana proširenje ne predstavlja kao uspješna priča.

„Pojedine članice, uključujući i neke velike, proširenjem plaše svoje građane, a tvrdim stavom o tome kupuju njihovu naklonost. Mi, iz regiona, im u tome mnogo pomažemo“, naveo je Garčević.

On je kazao da zastoj u reformama, jačanje autoritativnih tendencija i problem legitmnosti vlasti, nepovjerenje u institucije, jačanje nacionalizma, šovinizma i govora mržnje – sve to obilježava Zapadni Balkan posljednjih godina.

Kako je naveo Garčević, tačan je argument da bi EU trebalo da bude mnogo više politički i ekonomski prisutna u regionu, a ne samo preko EK i tehničkog dijela programa proširenja.

Tačno je, kako je dodao, i da njeno odsustvo i lutanja koriste treće zemlje da prošire svoj uticaj u ovom dijelu Evrope.

„Ali je isto tako tačno da ne možemo očekivati da Brisel uradi reforme umjesto nas“, istakao je Garčević.

Upitan šta države Zapadnog Balkana mogu da očekuje od predsjedavanja Njemačke Savjetom EU, on je odgovorio da treba biti realističan u očekivanjima.