[ Objavila: J.B.Č. ]

BRAJOVIĆ U BRATISLAVI

Nove pravila proširenja da potvrde dostignuti stepen reformi

Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović učestvovao je na sastanku predsjednika parlamenata Slavkovskog formata u Bratislavi koji čine Slovačka, Češka i Austrija. Pored zemalja učesnica sastanku su prisustvovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, kao zemlje predsjedavajuće Savjetom Evropske unije i predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković.

Nakon briselskog samita koji je Evropski parlament organizovao u januaru, neke od država članica preuzele su inicijativu da u okviru regionalnih formata detaljnije razmotre pitanja daljeg širenja Evropske unije, uz učešće zemalja kandidata, naveo je domaćin skupa u Bratislavi Andrej Danko predsjednik Nacionalnog savjeta Slovačke Republike.

"Sljedeći mjeseci su od ključnog značaja da razmotrimo sve izazove evropske budućnosti regiona, a budući proces proširenja direktno će uticati na dalji razvoj Evropske unije. S toga je u interesu naših država da proces proširenja dobije potrebnu dinamiku, a tome značajno može doprinijeti unaprjeđenje parlamentarne diplomatije", kazao je Danko.

U svom izlaganju predsjednik Brajović je istakao zadovoljstvo potvrđivanjem dobrih rezultata Crne Gore u procesu evropske integracije, kao i spremnošću država članica da vrjednuju njen doprinos regionalnoj saradnji i stabilnosti. Međutim, neophodno je da politika i podrška Evropske unije bude jasnija i dinamičnija, kako bi joj vjerovali ne samo predstavnici vlasti, već i građani zemalja kandidata.

"Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije", rekao je Brajović.

Istakao je važnost ekonomskog plana Evropske komisije koji će pratiti politiku proširenja i koji će pomoći prevazilaženju postojećih ekonomskih razlika. Podrška u oblastima infrastrukture, energetike i saobraćaja mora biti snažnija, zaključili su predsjednici parlamenata.

Govoreći o poziciji Crne Gore predsjednik Skupštine podsjetio je da su od obnove nezavisnosti 2006. postignuti ogromni uspjesi, da smo 2017. postali članica NATO i da građani konstantno daju punu podršku daljoj izgradnji moderne, evropske i građanske Crne Gore.

"Naša obaveza je da ispunimo njihova očekivanja, da nastavimo da unaprjeđujemo zakonodavni okvir u svim oblastima, jačamo institucije sistema i demokratiju, poštujemo i promovišemo vladavinu prava i evropske vrijednosti. Vrijednosti Crne Gore su i njene različitosti, multietnički i multikulturalni sklad. Te vrijednosti beskompromisno čuvamo i dobrim odnosima sa susjedima promovišemo ih i u regionu. Te naše vrijednosti će obogatiti i Evropsku uniju", zaključio je Brajović.

Sastanak u Bratislavi bio je i prilika za razgovore sa predsjednikom Nacionalnog vijeća Austije Volfangom Sobotkom i predsjednikom Predstavničkog doma Parlamenta Republike Češke Radekom Vondračekom.

Predsjednik Sobotka je naglasio da mnogo očekuju od Samita u Zagrebu, jer Evropska unija mora da govori jednim glasom i pošalje jasnu poruku zemljama Jugoistočne Evrope. On je objasnio da Austrija želi da bude aktivnija jer ima veliku odgovornost da se integracija Crne Gore i drugih aspriranata dogodi što prije.

Predsjednik Vondraček je rekao da je neophodno što prije postići konsenzus ne samo oko dalje dinamike proširenja, već i u kom pravcu treba da se razvija Evropska unija. Zato je neophodno da se i Skupština Crne Gore jače uključi u raspravu o budućnosti Evrope, imajući u vidu da će i ona uskoro biti njena članica, naglasio je Vondraček.

Na kraju sastanka predsjednici parlamenata Slovačke, Češke, Austrije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije složili su se da je zajednički cilj stabilna, prosperitetna i demokratska Evropa, obogaćena zemljama Jugoistočne Evrope.