[ Izvor: Pobjeda, Objavio: I. P. ]

NOVI IZBORNI ZAKON

Profesionalizovana izborna komisija

Državna izborna komisija preimenovana je u Centralnu izbornu komisiju, koja će biti profesionalna i sastavljena od sedam članova koje bira Skupština Crne Gore, na prijedlog nadležnog skupštinskog odbora, nakon javnog konkursa. Članovi Komisije dužnost će obavljati profesionalno, imaće mandat pet godina i moći će biti birani najviše dva puta – predviđa prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika, kojeg je vladajuća koalicija procesuirala Skupštini.

Za usvajanje "krovnog" izbornog zakona potrebna je dvotrećinska podrška u Skupštini, pa je teško očekivati da bude usvojen, s obzirom na to da taj akt nije usaglašen sa opozicijom u Odboru za izbornu reformu.

Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika potpisali su i Skupštini predložili poslanici vladajuće koalicije – Marta Šćepanović, Nikola Rakočević, Jovanka Laličić, Boris Mugoša, Danijel Živković, Andrija Popović, Adrijan Vuksanović, Miloš Nikolić, Ervin Ibrahimović i Predrag Sekulić.

Novine

Predloženi zakon radio je Radni odbor 1 u Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Imajući u vidu, kako je obrazloženo, da je na važeći zakon usvojen veliki broj izmjena i dopuna od njegovog usvajanja 1998. godine, članovi tog tijela postigli su saglasnost da se radi novi zakonski tekst.

Profesionalizacija DIK-a jedna je od ključnih novina u predloženom zakonu. O tom rješenju saglasni su i vlast i opozicija, kao i pridruženi članovi Odbora za izborne reforme. Predviđeno je da radom Komisije rukovodi predsjednik koji se bira iz reda njenih članova.

Način izbora članova CIK stroži je u odnosu na prethodno zakonsko rješenje. Za člana Komisije, kako je predviđeno, ne može biti izabrana osoba koja je član političke partije, zatim koja je u posljednje tri godine obavljala funkciju u političkoj partiji, niti onaj ko je pravosnažno osuđen za krivično djelo protiv službene dužnosti, korupcije, prevare, krađe, drugo djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja javne funkcije, kao ni onaj ko je pravosnažno osuđen za krivično djelo protiv izbornih prava, bez obzira na to je li kazna uslovna ili bezuslovna.

CIK, po novom prijedlogu, ima mnogo više nadležnosti nego što je to slučaj u važećem zakonu. Ona bira opštinske izborne komisije, nakon sprovedenog javnog konkursa, na period od pet godina, što je novina, jer je opštinske izborne komisije do sada imenovala SO na četiri godine.

Prilikom izbora članova OIK kojih ima tri, CIK je obavezna da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, čime je uvažena neformalna preporuka eksperata ODIHR-a.

Kandidatura

Predloženi zakon o izboru odbornika i poslanika uvodi mogućnost individualne kandidature na izborima.

Prijedlogom izbornog zakona propisano je da jedna osoba može biti kandidat na jednoj listi za izbor, te da na listi može biti najviše onoliko kandidata koliko se bira poslanika, odnosno odbornika. Ova norma je izmijenjena u odnosu na važeći zakon u pogledu brisanja minimalnog broja kandidata koji jedna izborna lista treba da sadrži i time se omogućavaju individualne kandidature.

Kao odgovor na preporuku 12 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2018. godine, koja se odnosi na broj potrebnih potpisa za kandidaturu, kako je obrazložio predlagač, u prijedlogu zakona propisano je da izborna lista poslanika, odnosno odbornika može biti utvrđena ako je potpisima podrži najmanje 0,3 odsto birača od broja birača u izbornoj jedinici. U skladu sa neformalnim preporukama eksperata ODIHR-a, propisano je da Centralna izborna komisija propisuje postupak i organizaciju za davanje potpisa birača za podršku izborne liste. Jedna od ključnih novina u odnosu na važeći zakon jeste propisivanje da birač može, svojim potpisom, podržati jednu ili više izbornih lista poslanika, odnosno jednu ili više izbornih lista odbornika, čime se, kako je obrazloženo, predlaže način implementacije preporuke 9 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2016. godine i preporuka 12 iz 2018. godine.

Prijedlogom zakona definiše se obaveza izbornih komisija da utvrde da li je izborna lista podnešena u određenom roku i da li je sastavljena u skladu sa zakonom. Novina je mogućnost da se protiv rješenja CIK o utvrđivanju i proglašenju izborne liste može žaliti Ustavnom sudu Crne Gore.

Birački odbori

Kada su u pitanju birački odbori, definisano je da birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te da mogu biti imenovani samo oni koji su pohađali obuku za sprovođenje izbora, prošli testiranja i dobili sertifikat o uspješnom pohađanju obuke izdat od Centralne izborne komisije, što je novina u odnosu na važeći zakon. Do sada su biračke odbore činili partijski aktivisti.

Predloženim zakonom bliže se određuje sadržaj, oblik, izgled, način štampanja glasačkih listića. Propisuje se da CIK za izbor poslanika, a OIK odbornika, utvrđuje boju glasačkih listića, te da u slučaju da se izbori za izbor poslanika i odbornika sprovode istovremeno, glasački listići moraju biti različite boje, što je novina u odnosu na sadašnji zakon.

Kao odgovor na dugogodišnje preporuke OEBS/ODlHR-a, a radi ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, prijedlogom zakona predviđeno je da na izbornoj listi bude najmanje 40 odsto žena, odnosno da na izbornoj listi među svaka tri kandidata prema redosljedu mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola.

Članovi organa za sprovođenje izbora dužni su da potpišu izjavu o prihvatanju Etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora.

Prijedlogom je definisan početak i kraj izborne kampanje - kampanja predstavlja skup aktivnosti političkog subjekta od dana raspisivanja izbora do proglašenja konačnih rezultata izbora. Obavljeno je i usaglašavanje sa Ustavom Crne Gore, u pogledu brisanja poslovne sposobnosti kao uslova za sticanje biračkog prava i time se postupilo po preporuci 11 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2018. godine.

Propisano je da je za sprovođenje ovog zakona potrebno izdvojiti sredstva okvirno u iznosu od 500.000 eura iz budžeta Crne Gore.

Kazne

Predloženi izborni zakon u članu 150 propisuje da se kaznom od 2.000 do 20.000 eura kazni za prekršaj pravno lice ako na biračkom mjestu i na 100 metara od njega ističe simbole političkih partija, koalicija, odnosno grupa birača i drugog propagandnog materijala, kojima se može uticati na opredjeljenje birača, te ako vrši ispitivanje javnog mnjenja suprotno ovom zakonu. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura. Za prekršaj iz stava 1 tačka 1 ovog člana kazniće se fizičko lice kaznom od 250 eura do 2.000 eura.

Član 151 zakona predviđa kaznu od 500 do 2.000 eura za prekršaj fizičkom licu, ako pozove birača na odgovornost zbog glasanja, ako se prihvati kandidature suprotno ovom zakonu, ako u bilo kojoj formi vrši identifikaciju birača, a posebno glasnim obraćanjem saopšti njegovo ime i prezime i njegov redni broj na biračkom mjestu, zatim ako naruši red na biračkom mjestu usljed čega je došlo do prekida glasanja. Kazniće se istom kaznom ako uniformisano pristupi biračkom mjestu dok traje glasanje, ako u prostoriji za glasanje upotrebljava elektronski uređaj za komunikaciju, ako vodi evidencije o biračima koji su glasali, i koristi kopije biračkog spiska ili bilo koje druge pomoćne evidencije o biračima, ako se zadržava na biračkom mjestu a nema prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora, utvrđene ovim zakonom.

Članom 152 propisano je da se od 500 do 2.000 eura kazni za prekršaj fizičko lice - član organa za sprovođenje izbora, ako blagovremeno ne obavijesti predstavnike medija o sjednicama i o dnevnom redu sjednica, ako ne obezbijedi pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom, ne osigura bezbjednost izbornog materijala, ne omogući uvid u izborni materijal podnosiocu izborne liste koji je dostavio zahtjev, utiče na odluku birača.