[ Izvor: Pobjeda, Objavio: I. P. ]

PREDLOG BUDŽETA

DIK-u zbog izbora skoro pet puta više novca

Prijedlogom zakona o budžetu za 2020. godinu predviđeno je da Državna izborna komisija iz državne kase dobije 1.884.329 eura. U pitanju je skoro pet puta veća cifra od one koju je DIK iz budžeta dobio za 2019. godinu kada je iz državne kase za rad te ključne institucije za sprovođenje izbora obezbijeđeno 407.012 eura.

Po prijedlogu budžeta, za program Izbori i statistika DIK će dobiti iz državne kase 1.416.000 eura, a za program Administracije 468.329 eura. Za jesen 2020. godine predviđeni su parlamentarni izbori, piše Pobjeda.

Prema prijedlogu budžeta, bruto zarade zaposlenih iznose 242.351 euro, a neto 142.952 eura.

Za troškove službenih putovanja biće potrošeno 16.155 eura, a za komunikacione usluge 8.000 eura.

Ukoliko bude postignut dogovor u Odboru za izbornu reformu, a potom i postignuta dvotrećinska većina u parlamentu za izmjene Zakona o izboru poslanika i odbornika, DIK će kao ključna institucija za sprovođenje izbora u izbornoj godini po sastavu i organizacionoj strukturi biti bitno drugačija.

Kako je Pobjeda pisala, DIK i opštinske izborne komisije neće više biti sastavljene od članova partija, već isključivo profesionalni organi u kojima će, u slučaju izjednačenog glasanja, odlučivati "zlatni glas" predsjednika tih tijela.

Po prijedlogu Radne grupe, ime Državne izborne komisije će biti promijenjeno u Centralna izborna komisija, dok je njen sastav, kao i sastav opštinskih izbornih komisija, u potpunosti profesionalizovan.

DIK je po aktuelnom zakonu bila gotovo stoprocentno političko tijelo, koje u stalnom sastavu ima četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda, jedan NVO sektora. U sastav DIK-a ulazi po jedan opunomoćeni predstavnik podnosilaca izborne liste.

Prema prijedlozima izmjena, način i kriterijumi za izbor članova komisija su strožiji, praktično su iz korijena promijenjeni jer se isključivo – traže profesionalci.

"Propisano je da članove opštinskih izbornih komisija bira Centralna izborna komisija, umjesto važećeg rješenja da ih imenuje skupština opštine, a u skladu sa rješenjem da se formira i jača izborna administracija. Ovlašćeni predstavnici lista za izbor koji učestvuju u organima za sprovođenje izbora nemaju pravo odlučivanja", navodi se u prijedlogu.

Promijenjena je dužina trajanja mandata izbornim komisijama sa četiri na pet godina.

Novina u prijedlogu zakona je i način odlučivanja u organima za sprovođenje izbora jer se prvi put uvodi institut „zlatnog glasa“.

"Propisano je da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova ukupnog broja članova i predviđen je „zlatni glas“ predsjednika komisije u slučaju izjednačenog broja glasova", navodi se u prijedlogu.

Dvotrećinska ili prosta većina

Prema informacijama Pobjede, u Odboru za izbornu reformu postoje različiti stavovi o načinu izbora novih profesionalnih članova DIK-a ili Centralne izborne komisije, kako bi trebalo da se po novom zove institucija za sprovedbu izbora.

Dok u NVO sektoru i opoziciji vjeruju da bi novi članovi DIK-a trebalo da budu birani dvotrećinskom ili nekom drugom kvalifikovanom većinom u parlamentu, predstavnici vladajuće koalicije su na stanovištu da bi to trebalo da bude prosta većina.

"Ni Vlada se ne bira dvotrećinskom većinom već apsolutnom većinom. Taj prijedlog bi suštinski blokirao proces", rekao je izvor iz vladajuće koalicije.