[ Pobjeda; Objavila: M.M ]

RADNI DOKUMENT EK

Potreban efikasan odgovor države na navode o korupciji

U prvoj polovini 2019. Crna Gora je nastavila sa primjenom akcionih planova za poglavlja 23 i 24, ali je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka. To se navodi u radnom dokumentu Evropske komisije o napretku Crne Gore u poglavljima 23 i 24, poznatom kao „Non paper“ u koji je Pobjeda imala uvid.

"Važno je da Crna Gora ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi dalje razvijati dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za sprečavanje korupcije. Potreban je vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka", navodi se u dokumentu.

Razlozi zbog kojih je zabrinuta Evropska komisija, između ostalih, su i to što je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica izabrana na tu funkciju treći put, iako, kako se navodi, Ustav predviđa samo dva mandata.

Brisel brine i činjenica da je brojnim članovima sudstva i tužilaštva, uključujući starije članove, odobren stan ili kredit po povoljnim uslovima što, kako je ocijenjeno u izvještaju, otvara mnoga pitanja. Iako su kapaciteti Agencije za sprečavanje korupcije ojačani dodatnim zapošljavanjem, izazovi i kritike na račun nezavisnosti agencije ostaju.

"Nezavisnost agencije, postavljanje prioriteta, selektivni pristup, kontroverzno tumačenje i primjena zakonodavstva i kvalitet odluka, ostaju razlog za zabrinutost", navodi se u dokumentu EK.

Brisel podsjeća i da je nekoliko odluka ASK u politički osjetljivim slučajevima koji su doveli do otpuštanja, na primjer, člana Savjeta ASK i članova Savjeta RTCG poništio Upravni sud.

Tužilački i Sudski savjet 

Kada je u pitanju pravosuđe, u dokumentu se navodi da u sekretarijatima i Sudskog i Tužilačkog savjeta i dalje postoji određeni broj slobodnih radnih mjesta. Sudski savjet, navodi se, trenutno zapošljava 42 od 54 planiranih, a Tužilački savjet 20 od 28, ali njihovi operativni kapaciteti se i dalje poboljšavaju.

"Potrebno je dalje jačanje sekretarijata oba savjeta i unapređenje profesionalnih kapaciteta članova Savjeta. Zabrinutost ostaje u vezi sa vremenom i posvećenošću članova oba savjeta - a posebno članova Sudskog savjeta i njihovim funkcijama. Oba savjeta tek treba da u potpunosti izvrše svoje funkcije upravljanja budžetom i finansijama, kako na centralnom tako i na sudskom nivou. U toku su tehničke pripreme za postepeno prenošenje budžeta na sudove i tužilaštva tokom 2020. godine, dok Ministarstvo finansija još uvijek nije priznalo sudove i tužilaštva kao budžetske jedinice", piše u izvještaju.

Brisel brine i činjenica da je brojnim članovima sudstva i tužilaštva, uključujući starije članove, odobren stan ili kredit po povoljnim uslovima što, kako je ocijenjeno u izvještaju, otvara mnoga pitanja. Iako su kapaciteti Agencije za sprečavanje korupcije ojačani dodatnim zapošljavanjem, izazovi i kritike na račun nezavisnosti agencije ostaju.

Razlog za zabrinutost su, kako se ističe, i navodi sukoba interesa nekih članova Sudskog savjeta u vezi sa određenim kandidatima, što ukazuje na preostale izazove u pogledu transparentnog i zapošljavanja zasnovanog na zaslugama sudije.

"Visoka imenovanja u pravosuđu tokom 2019. godine, poput ponovnog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda na treći mandat, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata; i ponovna imenovanja predsjednika sudova koja su već imala maksimalna dva mandata utvrđena Zakonom o Sudskom savjetu iz 2015. godine, izazivaju zabrinutost u pogledu tumačenja Ustava i važećeg zakonodavstva od strane Sudijskog savjeta", napominje se u izvještaju.

Podaci o disciplinskim i etičkim standardima za sudije i tužioce i dalje su ograničeni, piše u izvještaju.

"U prvih šest mjeseci 2019. godine pokrenut je i završen jedan disciplinski postupak protiv sudije što je za posljedicu imalo sankciju od 20 odsto smanjenja plata u periodu od tri mjeseca. Nije bilo novih disciplinskih postupaka protiv tužilaca. U istom periodu bilo je osam izvještaja o navodnim kršenjima etičkog kodeksa za sudije, od kojih je sedam završeno, a u dva slučaja su utvrđena kršenja. Od sedam slučajeva kršenja etičkog kodeksa tužilaca, dva su završena, a jedan prekršaj je utvrđen. U istom periodu pokrenut je disciplinski postupak protiv tri javna izvršitelja koji još uvijek traju", navodi Brisel.

Nezavisnost ASK 

Jačanje kapaciteta Agencije za borbu protiv korupcije je, ističu, nastavljeno dodatnim zapošljavanjem - čime je nivo osoblja popunjen na 56 od 60 predviđenih radnih mjesta - kao i kroz aktivnosti na izgradnji kapaciteta i tehničke pomoći.

"Međutim, izazovi i kritike ostaju povezani sa nezavisnošću agencije, postavljanjem prioriteta, selektivnim pristupom, kontroverznim tumačenjem i primjenom zakonodavstva i kvalitetom odluka. Nekoliko odluka u politički osjetljivim slučajevima koji su doveli do otpuštanja, na primjer, člana Savjeta ASK i članova Savjeta RTCG poništio je Upravni sud", podsjećaju iz EK.

Kazna za DPS 

Što se tiče kontrole i nadzora koji se odnose na finansiranje političkih stranaka i izbornih kampanja u maju 2019. godine, iz EK podsjećaju da je Demokratska partija socijalista prekršila Zakon tokom izborne kampanje 2016. godine.

"U prvoj polovini 2019. godine u prekršajnim postupcima koje je pokrenula ASK izrečene su novčane kazne u iznosu od 7.530 eura. U februaru 2019. ASK je utvrdila da je vladajuća stranka prekršila zakon tokom parlamentarne izborne kampanje 2016. primajući donaciju u iznosu od 47.500 eura koja nije uplaćena putem bankovnog računa stranke u kampanji. Naređeno je da se ovaj iznos uplati u državni budžet, izričući stranci novčanu kaznu u iznosu od 20.000 eura, a slučaj je proslijeđen tužilaštvu. Međutim, odluka još nije donesena", navodi se u izvještaju.

Kada je u pitanju korupcija na visokom nivou, u izvještaju se podsjeća da je krajem juna 2019. godine pokrenuta nova krivična istraga u četiri slučaja korupcije protiv osam pojedinaca i jednog pravnog lica. U istom periodu 20 lica i jedno pravno lice optuženo je za korupciju na visokom nivou i zloupotrebu krivičnih djela u vezi sa krivičnim djelima.

- Sporazumi o priznanju krivice potpisani su sa sedam lica u slučaju utaje poreza, u budžet je vraćeno 347.000 eura od nezakonitih primanja i 150.000 eura od naplaćenih novčanih kazni – kaže se u dokumentu.

Iz Brisela podsjećaju i da je u toku „kriminalistička istraga navodnih pokušaja podmićivanja tužilaštva u jednom važnom slučaju“, kao i da je Crna Gora u aprilu 2019. uputila Srbiji zahtjev za izručenje Svetozara Marovića.

Iz EK napominju da iako se finansijske istrage sada pokreću u ranijim fazama krivičnih istraga nego ranije, one se i dalje ne pokreću sistematski u svim slučajevima korupcije.