- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
04. 11. 2019. 06:52 >> 08:53 22
ANALITIČARI
Stop proširenju je vjetar u jedra nacionalizmu
U momentu kada je Francuska jasno saopštila da je protiv otvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom iz EU se pojavio nezvaničan prijedlog da zemlje Zapadnog Balkana treba da se prvo ekonomski ujedine i dobiju neku vrstu privilegovanog, ali ne i stalnog članstva u EU. Analitičari govore za Pobjedu na koji način će se blokiranje pregovora i novi pristup u pridruživanju odraziti na zemlje kandidate i stabilnost regiona u cjelini.
"Ukoliko bi se suštinski proces koji je otpočeo prije dvije decenije zamijenio privilegovanim partnerstvom u Evropskoj uniji to bi se na Crnu Goru i Srbiju odrazilo veoma loše. To bi značilo de fakto obustavu daljeg procesa integracija, tj. blokiranje dosadašnjeg stepena samog pregovaračko gprocesa i za Crnu Goru i za Srbiju. Plašim se da bi u tom smislu ove dvije vodeće zemlje kada su u pitanju evrointegracije bile zaustavljene i izjednačene sa zemljama koje su mnogo ispod njih. U Srbiji bi sigurno ojačale antievropske i evroskeptične snage", rekao je prof. dr Dragan Đukanović sa Fakulteta političkih nauka za Pobjedu, komentarišući nove nezvanične najave iz EU da zemlje Zapadnog Balkana neće biti punopravne članice Unije već ekonomski povezane sa njom.
SPOLJNI UTICAJI
Odgovarajući na pitanje zašto se plasiraju priče koje nijesu zvaničan stav organa EU i da li će one postati zvaničan stav Unije, Đukanović navodi da se događaji ne odvijaju u pozitivnom smjeru.
"Promjena kursa EU prema državama Zapadnog Balkana znači da nijesmo na dobrom putu i to će izazvati neku vrstu loše reakcije. Pojedini akteri koji nijesu vezani za članstvo u NATO postepeno će tražiti alternative od Kine, Rusije, Turske do drugih aktera", kaže Đukanović.
Promjenu kursa prema zemljama Zapadnog Balkana nagovještava i Florian Biber, profesor istorije i politike Istočne Evrope na Univerzitetu u Gracu. U autorskom tekstu za sajt "Politiko" Biber je istakao da Evropska unija i Zapadni Balkan treba da razmisle o novim načinima da sarađuju.
"Šest zemalja regiona mogu da pronađu specifične oblasti u kojima mogu da se integrišu u EU bez formalnog pristupanja Uniji, zauzvrat bi EU mogla da podrži te napore pružajući ekspertizu i resurse naročito u projektima povezanim sa ekologijom i infrastrukturom. Ovakav način, čak iako se punopravno članstvo oduži više nego što se mnogi nadaju, region može biti bliži EU. Zemlje regiona mogu čak, iako to još nije realno, u jednom momentu postati dio šengenske zone ili evropske ekonomske zone. Moguće pristupanje EU bi onda bilo lakše i brže, jer će prethodno biti integrisane u neke strukture EU", poručuje Biber.
Postavlja se pitanje šta se zapravo krije iza ovakvih savjeta i da li zemlje regiona jedino integrisane u sopstvenu trgovinsku uniju mogu da nastupe prema EU.
Uz podsjećanje da je ideja o regionalnom ekonomskom području nastala u okviru Berlinskog procesa i da se ona sada pokreće od Njemačke, prof. Đukanović navodi daje to put kojim će se kretati države regiona i pored toga omogućiti punu slobodu kretanja unutar zapađnobalkanskih država u okviru tog „balkanskog Sengena“.
"Međutim, plašim se da i to nije neka vrsta kompenzacije za punopravno članstvo. Naravno, svako regionalno povezivanje je dobro, ali ne ako isključi evropsku perspektivu i članstvo u Uniji", kaže Đukanović.
PADA KREDIBILITET EU
Američki analitičar Januš Bugajski kaže za Pobjedu da politika blokiranja EU može imati nekoliko negativnih posljedica na Zapadni Balkan i na Evropu u cjelini.
"To šteti kredibilitetu EU kao panevropske organizacije otvorene za nove članice. To može razočarati građane i političare i potkopati razne programe domaće reforme. Takođe će ići u prilog već ođomaćenoj predstavi daje EU umiješana u podržavanje korumpiranih vlada u zamjenu za mjeru stabilnosti što su neki prozvali 'stabilizacijom'. Johanes Han, komesar EU za proširenje, optužio je lidere EU da krše svoje obaveze prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Uvjerio je da će države članice sada morati da razjasne svoje dugoročne obaveze prema svakoj zemlji, dok će odbijanje priznanja dokazanog napretka rizikovati destabilizacijom Zapadnog Balkana", poručuje američki analitičar.
Bugajski tvrdi da politika blokiranja može ojačati domaću političku polarizaciju i radikalizaciju podstičući nacionaliste, populiste, separatiste i iredentiste da tvrde da se pravila EU više ne primjenjuju i da svaka država treba da slijedi svoje nacionalne interese.
"To takođe može obeshrabriti međudržavne sporazume i potkopati napore dva američka specijalna izaslanika imenovana za rješavanje spora između Srbije i Kosova. Beograd će sada imati manje podsticaja za pravljenje kompromisa bez jasnije perspektive za članstvo u EU. Srbija i Crna Gora su započele pregovore o pristupanju, ali sada će zaključiti da će bez konsenzusa EU o daljem proširenju razgovori biti u ćorsokaku. Najneposrednija pogođena zemlja biće Sjeverna Makedonija. Premijer Zoran Zaev preuzeo je velike domaće rizike u promjeni imena zemlje i rješavanju dugogodišnjeg spora s Grčkom kako bi se ispunili uslovi EU za razgovore o pristupanju. Raspisani su prijevremeni izbori u aprilu 2020. na kojima bi mogli dobro da prođu militanti i protivnici promjene imena. Odluka EU će imati šire odjeke, ali ne samona Balkanu. Zemlje poput Ukrajine i Gruzije sve će više sumnjati u obaveze Unije prema svom demokratskom i ekonomskom razvoju i to će otvoriti vrata neprijateljskom uplitanju, posebno Rusije. Da bi se zaštitila od takve subverzije, svaka država mora da obnovi fokus na domaćoj reformi, uključujući antikorupcijske kampanje, ne samo radi budućeg članstva u EU, već zbog političke stabilnosti i ekonomskog razvoja", kaže sagovornik Pobjede.
Види још
Коментари22
Остави коментар