[ Objavila: M.M ]

SAČUVATI PLANETU

Đukanović potpisnik Deklaracije o klimatskim promjenama

Preduzeti sve mjere za borbu protiv klimatskih promjena te oblikovati pozitivnu budućnost za planetu samo je jedan od ciljeva "Inicijative za veće klimatske ambicije", koju je, pored predsjednika više od 30 država svijeta, potpisao i crnogorski Milo Đukanović.

Lideri više od 30 zemalja svijeta, potpisnika Deklaracije, saglasni su da su efekti klimatskih promjena dobro dokumentovani te da se osjećaju svuda u svijetu: dramatično povećanje toplotnih udara, poplava, suša i klizišta, topljenje glečera i porast nivoa mora.

Nestašice vode i neuspjeli usjevi samo su neki od neposrednih rezultata, sa razarajućim uticajima kao što su glad i prisilno raseljavanje ljudi.

Šefovi država i vlada i potpisnici Deklaracije, uvjereni su da su djelotvorne mjere za borbu protiv klimatskih promjena ne samo neophodne same po sebi, već će donijeti koristi i nove mogućnosti za ekonomije i društva. 

U svjetlu nalaza Posebnog izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i rezultata COP-a 24, potpisnici su pozvali sve Strane da učine da 2019. godina bude godina klimatskih ambicija dolaskom na Samit Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o klimatskoj akciji u septembru 2019. sa konkretnim planovima i inicijativama za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte znatno iznad sadašnjih ciljeva za 2030. sve dok ovi ciljevi ne budu u skladu sa ciljevima Pariškog sporazuma, i na nulu do 2050.  počevši sa povećanim nacionalnim doprinosima sljedeće godine.

Tokom prošlog vijeka, globalna prosječna temperatura je već porasla za oko 1 stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo. Ovaj porast je bez presedana u istoriji čovječanstva.

Klimatska kriza je briga svih

Klimatske promjene ometaju globalnu ekonomiju. One ugrožavaju različite sektore, uključujući poljoprivredu, šumarstvo, turizam, energetiku, infrastrukturu i snabdijevanje vodom i, neizbježno, predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti širom svijeta.

Ističe se i da je u decembru 2015. u svijetu zabilježen važan trenutak nade i povjerenja: Na COP 21, globalna zajednica je usvojila važan Pariški sporazum sa ciljem zadržavanja porasta globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo, uz nastojanje da se ograniči porast temperature čak i na 1,5 stepeni Celzijusa.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama u svom izvještaju o uticaju globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa nedvosmisleno potvrđuje da već vidimo negativne uticaje klimatskih promjena;

Takođe jasno pokazuje slabosti, uticaje i rizike daljeg globalnog zagrijavanja za društva i prirodne sisteme, uključujući postizanje održivog razvoja i ciljeva održivog razvoja (SDGs).

Sadašnje mjere koje je preduzela međunarodna zajednica, koje su izražene u Nacionalno određenim doprinosima (NDCs) uz Pariški sporazum, nisu dovoljne za postizanje dugoročnih ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu.

Potrebno je učiniti više - i akcije moraju biti brze, odlučne i zajedničke, saglasni su potpisnici Deklaracije.

Nakon uspješnog usvajanja Pravilnika u Katovicama na COP 24, i nakon uspješnog završetka Talanoa dijaloga, sada je vrijeme za jačanje aktivnosti i ambicija, ističe se u Inicijativi.

Na osnovu naučne i tehničke ekspertize, kao i finansijskih sredstava koja danas ima svijet, kolektivna je obaveza prema budućim generacijama da se uradi sve  što je ljudski moguće da se zaustave klimatske promjene.

Zato potpisnici Deklaracije apeluju na međunarodnu zajednicu i sve potpisnice Pariškog sporazuma da djeluju zajedno, odlučno i brzo da se zaustavi globalna klimatska kriza.

Deklaraciju su potpisali predsjednici ili premijeri više od 30 država, među kojima su: Austrija, BiH, Kipar, Kraljevina Esvatini, Finske, Francuske, Gane, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Letonije, Libana, Litvanije, Holandije, Slovačke, Srbije, Slovenije, Švedske, Španije, Danke, Mozambika, Monaka, Nepala, Moldavije...