[ Objavila B.B. ]

SDP O POTROŠAČKOJ KORPI

Priča Vlade o napretku vrijeđa zdrav razum

Minimalna potrošačka korpa, prema podacima Uprave za statistiku u prethodnom mjesecu iznosila je 643,10 eura, a, kako ističu u SDP, minimalna zarada je 193 eura, a prosječna 510, pa se postavlja pitanje o kakvom ekonomskom napretku priča Vlada i kako se može predstavljati za lidera u regionu.

"Prosječna (neto) zarada bez poreza i doprinosa u toku prethodne godine iznosila oko 510 eura, a minimalna zarada 193. Prosječna zarada u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite iznosila je oko 550 eura, u sektoru obrazovanja 480, u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 410 eura. Postavlja se pitanje, zbog čega mladi i obrazovani ljudi napuštaju našu zemlju? Jasno je. Idu narodski rečeno 'trbuhom za kruhom' u one zemlje, gdje će im mjesečna zarada u istim ovim oblastima biti od četiri do 10 puta veća nego u našoj zemlji, uz mogućnost kontinuiranog profesionalnog razvoja i usavršavanja", navodi se u saopštenju SDP koje je potpisao Stefan Jelić, član Glavnog odbora SDP Crne Gore.

Kako ističe Jelić, zdrave ekonomije konstatno ulažu u razvoj ljudskih resursa, jer dobar i profesionalan kadar doprinosi opštem razvoju društva.

"Primjera radi, hirurg u SAD, na godišnjem nivou, prema podacima Biznis insajdera, zaradi oko 230.000 dolara ili približno 19.000 dolara mjesečno. Njegov kolega u Crnoj Gori, na mjesečnom nivou zarađuje oko 900 eura", kazao je Jelić.

U našoj zemlji, ističu u SDP, imamo situaciju u kojoj se Vlada konstantno hvali napretkom i liderskom pozicijom u regionu, u ekonomskom smislu.

"Minimalna potrošačka korpa se odnosi na zadovoljenje osnovnih potrebština. Kako jedno četvoročlano domaćinstvo u kojem, pretpostavimo, jedan član je zaposlen i ima primanje od 193 eura može kvalitetno živjeti i podmiriti sve troškove na mjesečnom nivou? Prema zvaničnoj statistici, skoro 78.000 zaposlenih prima minimalnu zaradu. Ukoliko analiziramo minimalnu i prosječnu zaradu, i uporedimo ih sa visinom potrošačke korpe, imamo li razloga za hvalisanje. Onog trenutka kada građani osjete benefite 'ekonomskog rasta', možete se hvaliti. Do tada, svaka priča je suvišna i vrijeđa zdrav razum", zaključuje Jelić.