- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
21. 12. 2018.
20:20 >> 11:06
57
ĐUKANOVIĆ ISTAKAO
Identitet se brani angažovanjem, a ne zabranom ulaska u CG
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da je u zaštiti crnogorskog identiteta potreban veći angažman intelektualaca i institucija. Đukanović je u emisiji "Živa istina" istakao da se mjerama zabrane ulaska u Crnu Goru, marginalcima daje publicitet mnogo veći nego što imaju i zaslužuju.
Poručio je da DPS nema interesa da minira parlamentarni dijalog vlasti i opozicije. Đukanović je ponovio da su izbori mogući tek 2020. i da nema govora o novoj Vladi izbornog povjerenja.
Đukanović je, u emisiji "Živa istina" na Javnom servisu, ocijenio kako su tvrdnje, da su stavljanje u zatvor poslanika Nebojše Medojevića i nalog za hapšenje Milana Kneževića izvedeni kako bi se prekinuo parlamentarni dijalog, obična spekulacija.
"Ja odmah postavljam pitanje u čijem je to interesu. Koji bi to bio interes Demokratske partije socijalista da minira parlamentarni dijalog", saopštio je Đukanović i podsjetio da je DPS uporno pozivao opoziciju da prekine bojkot parlamenta. Ponovio je da vlast nema ozbiljnu političku konkurenciju.
Ukoliko funkcioneri Demokratskog fronta kojima se sudi za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. budu i osuđeni, nema bezbjednosnog rizika za građane i državu, poručio je Đukanović i dodao da niko ne može da ugrozi Crnu Goru.
On je ocijenio kako je dio opozicije nesposoban da se suoči sa sopstvenim greškama, kao i da pojedinci iz redova opozije uporno ponavljaju laži.
Đukanović je, govoreći o slučaju Medojevića i Kneževića, rekao da poslanici ne mogu biti privilegovani da blate druge ljude i da, istovremeno, odbijaju da daju svjedočki iskaz kojim bi potkrijepili svoje tvrdnje, što je krajnje neodgovorno.
"Sve ovo upućuje da na ovom nivou treba neuporedivo više koordinacije između subjekata državne politike, prvenstveno kako bismo osvijetlili i ono što je važan strateški aspekt državne politike", naveo je Đukanović i odbacio tvrdnje da je u tom slučaju dominirao politički interes.
"Izbori tek 2020."
Poziv DF-a ostatku opozicije da protestima sruše Vladu i dovedu do vanrednih izbora, Đukanović vidi kao, kako je rekao, glupost. Dodaje da su parlamentarni izbori mogući tek kad im je i vrijeme - na jesen 2020.
"Iznenađen sam da je neko spreman da, u kratkom periodu, ponavlja gubitnički scenario", ocijenio je Đukanović. Nije moguća, kako navodi, ni nova vlada izbornog povjerenja, jer je opozicija pogazila svoj potpis iz proljeća 2016. kad nije priznala rezultate izbora u oktobru te godine.
Đukanović je podsjetio i da je šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav već ohrabrivao opoziciju da se vrati u Skupštinu.
"On je u to ozbiljno založio svoj autoritet. Vjerovatno sada ima promijenjenu sliku o odgovornosti dijela opozicije", rekao je Đukanović.
"Ne davati publicitet marginalcima"
Na pitanje zašto je samo četvorici srpskih "šovinista" zabranjen ulazak u Crnu Goru, a nije patrijarhu SPC Irineju i lideru Dveri Bošku Obradoviću koji su "davali mnogo gore izjave prema Crnoj Gori", predsjednik kaže da, u principu, nije pristalica takvih mjera, zato što se marginalcima daje publicitet mnogo veći nego što ga imaju i zaslužuju.
"Šta bi značili neki Mirović i Raković da im nije zabranjen ulaz u Crnu Goru? Najveća briga jednoga od njih je da li će mu Crna Gora prihvatiti posmrtne ostatke - da li mi uopšte treba da se bavimo time", rekao je Đukanović.
"Mi se za afirmaciju našeg identiteta borimo svakodnevnim vrijednim djelanjem naših institucija", rekao je Đukanović i dodao da takvi pojedinci mnogo više govore o sebi, nego o Crnoj Gori.
Podsjetio je da je Crna Gora, uprkos uplivu ogromnog novca i uticaja sa strane, iz dešavanja u oktobru 2016. izašla kao pobjednik.
Govoreći o odnosu sa mitropolitom Amfilohijem, Đukanović je rekao da nije zaboravio da je Amfilohije u vrijeme referenduma o nezavisnosti 2006. uprkos potpuno različitim stavovima odigrao konstruktivnu ulogu i doprinio da se jedno važno pitanje riješi na miran način.
Ipak, uloga Srpske pravoslavne crkve prema Crnoj Gori je izrazito destruktivna, čak i nezavisno od državne politike Srbije, vjeruje Đukanović.
"SPC vrlo istrajno podriva crnogorsku nezavisnost. Smatram da treba utemeljeno nastaviti posao na obnovi autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i država će se time baviti i ima odgovornost za to", poručio je Đukanović.
"Zašto Srbija kvari odnose sa susjedima"
Đukanović je ocijenio da, u posljednjih godinu, dolazi do zaoštravanja odnosa Srbije sa komšijama - Zagrebom, Prištinom, pa i Podgoricom.
"Određeni krugovi u Srbiji, nosioci vlasti, medijski i SPC su se veoma trudili da zaoštre svoj odnos prema Crnoj Gori", rekao je Đukanović.
"Jedan dio javnosti u Srbiji osporava pravo Crnoj Gori da donosi odluke u sopstvenom interesu. Mi ne donosimo antisrpske, već odluke u crnogorskom interesu", poručio je Đukanović i dodao da ne može da razumije čemu kvarenje odnosa Srbije sa susjedima.
"To ozbiljno dovodi u pitanje ono što smo smatrali početkom dobrosusjedskih odnosa u regionu", smatra predsjednik Crne Gore. Vjeruje da ne treba još uvijek govoriti o potpunom zaokretu državne politike Srbije prema Rusiji.
"Jasno je da ruski interesi nijesu da Balkan dinamično napreduje ka evropskim, a posebno evroatlanskim integracijama. Za sada su Rusi samo protiv integracije u NATO, iako je za mene potpuno jasno da su i protiv integracije regiona u EU", ocijenio je Đukanović.
Dodaje da ga ne iznenađuje ponašanje lidera prosrpske opozicije u Crnoj Gori. Oni, umjesto da učestvuju u kreiranju državne politike, izigravaju ugroženu manjinu u Crnoj Gori i stalno se žale Beogradu, navodi Đukanović.
"Vjerujem da je posrijedi nasijedanje Beograda na te žalopojke i ulogu lažnih žrtava i da se ulazi u pokroviteljsku ulogu i finansiranje aktivnosti koje su otvoreno usmjerene na destrukciju države Crne Gore", ocijenio je Đukanović.
"Intelektualci da se više angažuju"
Dodaje da Crna Gora danas ima neuporedivo veći imunitet i sposobnost da sebe zaštiti nego što je to imala u prošlosti.
"Naš interes je da dovršimo reforme i postanemo dio EU, a interes je i da, ako je to moguće, i ostale zemlje idu tim putem, kako bi svi bili bezbjedniji", rekao je Đukanović.
Predsjednik je istakao da je kontinuirano nezadovoljan djelovanjem pojedinih institucija i intelektualaca u Crnoj Gori.
"Primjećujem nedovoljan angažman institucija, a posebno sam nezadovoljan angažovanjem ljudi koji imaju znanje i kapacitet da se uključe u tumačenje pojedinih događaja", rekao je Đukanović i dodao da ima izvjesne lijenosti u tom nesumnjivom kapacitetu crnogorske intelektualne javnosti.
Predsjednik je apelovao na veći angažman crnogorskih institucija i intelektualne javnosti u daljoj izgradnji crnogorskog identiteta.
"EU pokušava da održi pažnju prema Balkanu"
On je rekao da su i dalje izraženi problemi u odnosima među državama regiona.
Govoreći o posljednjoj posjeti Briselu, Đukanović je ocijenio da EU pokušava da održi pažnju prema Zapadnom Balkanu, što je dobro za Crnu Goru.
"I u bilateralnom razgovoru i kasnije sa ostalim liderima, razgovarali smo dominantno o regionalnim pitanjima", rekao je Đukanović i dodao da očekuje da se stvore uslovi za kvalitetniju regionalnu saradnju.
Đukanović je ocijenio da nije dobar pristup pojedinih zemalja unije da Zapadni Balkan u paketu uđe u EU.
"Ako se opredijelimo za takav pristup, onda favorizujemo posljednjeg. Čini mi se da taj pristup ipak nije odnio prevagu u politici EU", vjeruje Đukanović.
EU je, kako kaže, već izvjesno korigovala svoj model i tempo proširenja.
"Crna Gora je otvorila 32 poglavlja, a Srbija 16 i ako EU bude dosljedna u tom novom pristupu, to znači da bi mi četiri godine trebalo da čekamo Srbiju. Ne mislim da je to racionalno", poručio je Đukanović.
Predsjednik je ocijenio da je prisutan ozbiljan pad kvaliteta politike i to ne samo na Balkanu. Zato su ponovo aktuelne i ideje razmjene teritorija.
"Nijesmo samo mi na Balkanu skloni brzom zaboravu, već je to prisutno i šire i može da bude veoma opasno", smatra Đukanović.
Đukanović je, govoreći o nedavnoj posjeti Južnoj Americi, ocijenio da prethodnih deset godina predstavlja vrijeme probuđenog interesovanja crnogorske države za svoje iseljenike.
"Ja bih bio srećan kada bih mogao da kažem da dio onih koji žive u Crnoj Gori je voli, kao što je vole potomci naših iseljenika", ocijenio je Đukanović.
Види још
Коментари57
Остави коментар