BRAJOVIĆ U LIHTENŠTAJNU

CG dokaz da Balkan može biti dio uspješne Evrope

Vaši susjedi su demokratske, bogate evropske zemlje, pa je i u takvom okruženju vjerujem bilo teško ostvariti svoju posebnost, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Kako navode iz Kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore, on je to rekao na sesiji posvećenoj suverenitetu, porijeklu i međunarodnom priznanju malih država na Dvanaestoj konferenciji predsjednika parlamenata evropskih država sa manje od milion stanovnika, koja se održava u Lihtenštajnu. 

Obraćajući se kolegama iz Andore, Kipra, Islanda, Lihtenštajna, Luksemburga, Malte, Monaka i San Marina, Brajović je istakao da se Crna Gora nalazi u još uvijek istorijski opterećenom okruženju, ekonomski nerazvijenom, sa dosta otvorenih pitanja između susjeda. 

"Međutim, svojom mudrom politikom, dobrim odnosima sa svim susjedima, posvećena reformama, Crna Gora dokazuje da Balkan, kao vaš susjed može biti dio uspješne i razvijene Evrope", rekao je Brajović.

Govoreći na temu političkog učešća i posebnih izazova u maloj državi, predsjednik Skupštine je rekao da, iako se mlada crnogorska demokratija i dalje suočava sa brojnim izazovima, ohrabruje činjenica da naši građani razumiju procese i imaju povjerenje u državne institucije, što pokazuju aktivizmom, odnosno odlučnoću da svoju sudbinu kreiraju na izborima. 

"Procenat izlaznosti u mojoj zemlji mnogim razvijenim demokratijama je nedostižan. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2016, procenat izlaznosti je bio iznad 73 odsto, a ove godine na predsjedničkim izborima 64 odsto, kao i na lokalnim izborima, gdje je u pojedinim sredinama izlaznost dosezala do 80 odsto. Upravo su visoka izlaznost i rezultati na izborima natjerali najveći dio opozicije da prekine bojkot, oni sada djeluju kao poslanici iz narodnog doma, a populizam su ostavili onima kojima je dovoljan za megalomanske apetite", rekao je Brajović.

Na temu međunarodnih odnosa i diplomatije, Brajović je istakao da su u osnovi vanjske politike Crne Gore izgradnja i njegovanje dobrosusjedskih odnosa i regionalna saradnja.

"Nakon integracije u Sjevernoatlantski savez, ključni prioritet je članstvo u Evropskoj uniji. Članstvo u tim organizacijama doživljavamo značajnim ne samo s aspekta usvajanja standarda koji treba da obezbijede kvalitetnije uslove života našim građanima, već prije svega kao garanciju trajne zaštite stabilnosti, suvereniteta i integriteta. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da nijesmo više na putu opstanka, već na putu oporavka i stabilizacije među evropskim i svjetskim državama i demokratijama, što nam je prioritet i strategija, uz jačanje sopstvene privrede i standarda građana", zaključio je Brajović.

On je na Konferenciji, kako navore, predložio da se razmotri mogućnost redovnih parlamentarnih sastanaka nadležnih radnih tijela u oblasti turizma, ekonomije i kulture, kao i da se uputi zajednička inicijativa vladama zemalja učesnica da rade na uspostavljanju svojevrsne organizacije saradnje malih evropskih država.

"Imajući u vidu neophodnost našeg snažnijeg prisustva na međunarodnom planu, odnosno potrebu veće vidljivosti, a s obzirom na kadrovska i finansijska ograničenja, potrebno je da razmislimo na koji način naše pojedinačne potencijale možemo staviti u zajedničku funkciju. Saradnju na multilateralnom planu možemo da učinimo tješnjom putem redovnih konsultacija u okviru međunarodnih organizacija, posebno radi snažnije promocije zajedničkih tema. Napokon, ako imamo 'Olimpijadu malih zemalja' na kojoj sportisti postižu zavidne rezultate, moramo napraviti i 'olimpijadu' svih drugih potencijala i mogućnosti, kako bi na dobrobit naših zemalja i građana na najbolji mogući način iskoristili Brend malih zemalja", istakao je Brajović.

Kako najavljuju iz njegovog kabineta, o mogućnosti saradnje sa svakom od malih zemalja pojedinačno, Brajović će razgovarati i na bilateralnim sastancima sa kolegama iz država među kojima su neke sa najvećim demokratskim i ekonomskim razvojem u Evropi.