- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
29. 06. 2018.
15:03 >> 14:52
1
GVOZDENOVIĆ SAOPŠTIO
Velika očekivanja od Samita u Londonu
Samit u Londonu, koji će se održati narednog mjeseca, trebalo bi da rezultira konkretnim dogovorima u cilju jačanja regionalne saradnje u više segmenata i obezbijedi prevazilaženje političkih izazova koji koče progres regiona, ocijenio je potpredsjednik Skupštine, Branimir Gvozdenović.
On je u Londonu, na konferenciji o Zapadnom Balkanu, saopštio da rad na razvoju infrastrukture i ekonomije nije po automatizmu doveo do unaprijeđenja saradnje u regionu kada je riječ o bezbjednosti, vladavini prava, rješavanju bilateralnih pitanja i pitanja pomirenja, koji predstavljaju temeljne probleme regiona.
„Zato je važno da Londonski samit rezultira konkretnim dogovorima koji će doprinijeti jačanju regionalne saradnje u tim segmentima i obezbijediti da se prevaziđu politički izazovi koji koče progres regiona", rekao je Gvozdenović u Domu lordova u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva.
Konferencija je, kako je saopšteno iz Kabineta Gvozdenovića, održana u susret Samitu Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana, koji će se održati u Londonu 9. i 10. jula.
"Imajući u vidu da je Crna Gora prepoznata kao zemlja sa jako dobrim susjedskim odnosima, te da nemamo otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, naš interes je da finansiranje infrastrukturnih projekata ostane u fokusu i na samitu u Londonu i da se definišu nova finansiranja", rekao je Gvozdenović.
Gvozdenović je dodao da ovogodišnji samit EU-Zapadni Balkan treba da obezbijedi rezime ostvarenog napretka u prethodne četiri godine i pruži odgovor na pitanje koliko i u kojim segmentima je proces unarijedio regionalnu saradnju Zapadnog Balkana.
On je podsjetio da je najviše konkretnih projekata i inicijativa pokrenuto u ekonomskoj dimenziji povezivanja i to u oblasti povezivanja saobraćajniih i energetskih infrastruktura, a prošle godine u Trstu i u oblasti digitalizacije i saradnje u nauci.
Коментари1
Остави коментар