Objavio: P.R. [ Mina ]

U PARLAMENTU

Rasprava o Predlogu zakona o Predsjedniku

Predlog zakona o Predsjedniku Crne Gore kvalitetan je i u skladu sa najboljom evropskom praksom, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), dok u opoziciji navode da bi tim aktom trebalo obuhvatiti i predsjednike koji su tu dužnost obavljali prije 2006.

Poslanici danas raspravljaju o Predlogu zakona o Predsjedniku, kojim je predviđeno da, poslije prestanka funkcije, ima pravo na počasni naziv, naknadu zarade i da koristi službeni automobil sa vozačem.

Predviđeno je i da će predsjednik države, po prestanku funkcije, moći da koristi kancelariju i da zaposli po jednog savjetnika i administrativnog radnika najduže pet godina.

Predsjednica Zakonodavnog odbora, Marta Šćepanović, kazala je da je to skupštinsko tijelo ocijenilo da je Predlog zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.

Odbor je konstatovao da Predlog zakona sadrži odredbe kojima se predlaže povratno dejstvo i Skupština će se posebno izjasniti da li za to dejstvo postoji javni interes.

„Odbor je konstatovao da je Predlog zakona potrebno donijeti većinom glasova svih poslanika“, navela je Šćepanović.

Poslanik DPS-a, Željko Aprcović, kazao je da su predloženja rješenja kvalitetna i u skladu sa najboljom evropskom praksom, i da je nadležnosti predsjednika trebalo pretočiti u dobru zakonsku normu kako bi se zaštito šef države.

On je ukazao da od 2007. godine postoji Generalni sekretarijat predsjednika, i da je trebalo to da se norimara u predloženom zakonu, jer su njegova ovlašćenja velika.

Prema riječima Aprcovića, norma da predsjednik ima pravo da formira određena radna tijela i odbore kvalitetno je odrađana.

Aprcović je saglasan sa član 20. mijenja i da glasi da je predsjednik dužan da po prestanku funkcije obavijesti nadležna radna tijela Skupštine ako ne želi da korisi prava nakon prestanka funkcije.

Poslanik DPS-a, Miloš Nikolić, kazao je da se zakon u tehničkom smlislu reguliše nešto što je već postojalo u nekim podzakonskim aktima i da suštinski ne mijenja ništa.

„Važno je da se zakonskim rješenjima štite državne insitucije“, naglasio je on.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Jovan Vučurović, smatra da se zakonom želi na mala vrata uvesti predsjednički sistem.

„To u Crnoj Gori znači ozvaničiti diktaturu čovjeka koji se sa raznih pozicija vlada državom tri decenije“, naveo je Vučurović.

Prema njegovim riječima, formiranje Generlanog sekretarijata predsjednika se uvodi „paralelna vlada“ u Crnoj Gori. „Tako da možemo očekivati izvjesno prelivanje i zahvatanje mnogih ovlašćenja koja danas ima Vlada“.

„Jasno je u zakonu saopšteno da Vlada gubi ingerencije i da se Duškumarkoviću želi uzeti ono što mu zakonom pripada“, naveo je on.

Poslanik Fronta, Koča Pavlović, kazao je da je saglasan da se predsjednicima Crne Gore omogući korišćenje uslova za javnu djelatnost, ali ne u mjeri u kojoj predviđa zakon.

„Neprimjereno i nemoralno za Crnu Goru koja se nalazi u ovakvoj poziciji rasipati novac“, rekao je Pavlović, navodeći da se „pokušavaju uzurpirati ustavne nadležnosti“.

Poslanik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić, kazao je da je dobro da se krenulo sa intitucionalnim rješavanjem nekih problema.

On smatra da je trebalo prvo donijeti zakon o Skupštini Crne Gore, zatim o Vladi, pa tek na kraju o Predsjedniku.

Krivokapić je rekao da ovo nije zakon o predsjedniku Crne Gore, već o pravima i privilegijama, odnosno da njime nijesu predviđene obaveze šefa države.

„I to pokazuje motiv. Kako se vlasnik svih vlasti seli sa funkcije tako se to pravno uređuje“, kazao je Krivokapić, navodeći da istitucija Predsjednika zaslužuje mnogo ozbiljniji zakon.

Krivokapić je naveo da se insitiucija mora štiti kakvi god bili predsjednici.

„Da smo je štitili išli bi smo odmah od Ustava, ne bi nam trebala retroaktivnost za samo dvojicu, već sve pedsjednike. Naša deklaracija o nezavisnosti, Ustav govore o državnom, političkom i pravnom kontinuitetu Crne Gore“, rekao je Krivokapić, dodajući da se ne pravi država kršenjem principa.

On smatra da bi bilo korisno da se uvedu i obaveze predsjednika kako bi se izbjegao sukob nadležnosti, ali i razgraniče i ograniče nadležnosti.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, kazao je da je predlog utvrđen nekoliko sedmica nakon izbora novog predsjednika države, a desetak dana prije isteka mandata Filipa Vujanovića.

„To dovoljno govori o potrebi da se donese, ne sistemski zakon, nego da se upriliči za potrebe jednog ili dva čovjeka“, naveo je Damjanović.
Kako je ukazao , nije donešen zakon o Skupštini, nego se radi na bazi poslovnika, niti zakon o Vladi, koja radi na bazi Uredbe.

„To opet govori da nema sistemskog pristupa, već se predlaže isključivo za potrebe pojedinaca.To može da traje do nove većine “, dodao je Damjanović.

On je rekao da će se, ako se bude primjenjivao član 24. koji se veže za radna tijela, napraviti paralelna vlada i da će sva moć biti koncentrisana u tim stalnim i privremenim radnim tijelima.

Damjanović smatra da treba dobiti podatke koliko ljudi planiraju da radi u Predsjedništvu, navodeći da je iz budžet za ovu godinu bilo izdvojeno 839 hiljada, i da trenutno radi 22 zaposlenih.

Za Damjanovića je sporno što je u Predlogu zakona navedeno da je potreban dodatni novac, ali nije precizirano koliko.

Prema njegovim riječima, zakonom je trebalo utvrditi poslove koje su u nadležnosti predjsednik a koje nijesu utvređene Ustavom.

Damjanović je kazao da je neophodno da se ustavna uloga predsjednika uredi zakonom, ali da namjere i rješenja nijesu dobra.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, objasnila je da se u zakonu ne bave nadležnostima, nego dužnostima predsjednika.

Kada je riječ o finansijskom dijelu zakona, Priiblović je rekla da je Ministartsvo finansija u Mišljenju navelo da se novac za implementaciju zakona mora usladiti sa onim koji je odobren godišnjim budžetom za te namjene.

On je kazala da je problem utvrditi tačan trošak jer ne znaju da li će novi Pravilnikom o sistematizaciji biti zaposlenih u službi predsjednika koliko je trenutno, ili će se taj broj mijenjati.

„Što se tiče prava predsjednika po prestanku funkcije, prerano je govoriti da li će tog troška uopšte biti jer zavisi da li će predsjednik nakon prestanka funkcije korisiti ta prava ili ne“, istakla je ministarka.

Predsjednik Liberalne partije, Andrija Popović, kazao je da će podržati zakon, ali da smatra da bi trebalo razmisliti da se to pravo da i ranijim predsjednicima.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, smatra da ne može Ministrastvo javne uprave da predlaže zakon o predsjedniku Crne Gore, već da je to trebalo da urade višestranače radne grupe, koje bi istovremneo predložile i zakone o Skupštini i Vladi.

„Nijeste napisali zakon o predsjedniku već o bivšem predsjedniku, o njegovim pravima, privilegijama i časti“, rekao je Danilović, navodeći da svakog neposredno biranog predsjednia Crne Gore treba uvažiti.

O Predlogu zakona o predsjedniku Crne Gore poslanici će glasati naknadno.